Konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope

Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) Crne Gore domaćin je dvodnevne konferecnije Medicinske grupe Mreže NPM Jugoistočne Evrope, koja je danas počela u Podgorici.

Sastanak na temu „Zdravstvena zaštita u zatvorima i psihijatrijskim ustanovama“, organizovan je zahvaljujući projektu Podrška nacionalnim institucijama u prevenciji diskriminacije (PREDIM), koji finansiraju Evropska unija i Savjet Evrope (SE), a implementira SE.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković ukazao je u uvodnom obraćanju da je zdravstvena zaštita lica lišenih slobode pod posebnom pažnjom NPM-a.  

„Mi nismo zapazili da je bilo ozbiljnih problema na nivou primarne zdravstvene zaštite koja se obezbjeđuje u okviru ZIKS-a. Ima prigovora, ali kroz svaki slučaj koji smo provjeravali, postupajući u domenu zaštite kao Ombudsman, zapazili smo da je bilo ili nesporazuma ili pogrešnog pristupa od samih zatvorenika. Principijelno gledano, mi tu nismo zapazili probleme i to je jako dobro i pohvalno“, ocijenio je on.

Što se tiče tercijarne zaštite, Baković je kazao da ima problema, kao što ima i za osobe koje se nalaze na slobodi.

On je podsjetio da neadekvatan nivo zdravstvene zaštite može dovesti do postupanja koje se može okarakterisati kao “nečovječno i ponižavajuće postupanje”.

“Boravak lica lišenih slobode u ustanovama gdje ne mogu dobiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu zbog nedostatka  prostorija, nezdravih uslova, prenaseljenosti, dužeg usamljenja i neaktivnosti ili zato što ih takve ustanove odbijaju primiti,  nije prihvatljivo”, upozorio je Zaštitnik.

On je naveo da je Evropski sud za ljudska prava u više takvih slučajeva utvrdio povredu člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Prema riječima Bakovića, službe zdravstvene zaštite u ustanovama zatvorenog tipa  potencijalno igraju glavnu ulogu u borbi protiv zlostavljanja. “Medicinsko osoblje, u okviru zatvorskog sistema je potencijalno u konfliktu lojalnosti između poslodavca i njegove profesionalne obaveze da prijavi torturu ili zlostavljanje, iz straha od ugrožavanja njihovog radnopravnog položaja”.

Zaštitnik je rekao da poštovanje osnovnih prava ovih lica podrazumijeva pružanje preventivnog tretmana i zdravstvene zaštite,  ekvivalentne onoj koja se pruža u zajednici.

“Dužnost zdravstvenih službi nije samo liječenje pacijenata već i nadzor ishrane (kvalitet, kvantitet, priprema i distribucija ), higijenskih uslova (čistoću odjeće i posteljine, pristup tekućoj vodi,sanitarije, kao i grijanje, rasvjetu i ventilaciju prostorija), briga o mentalnoj higijeni, a posebno to što će spriječavati štetne psihološke učinke određenih aspekata lišavanja slobode. Njima je takođe  povjerena odgovornost za socijalnu i preventivnu medicine”, kazao je Zaštitnik.

On je podsjetio da se u slučaju nepristanka ili odbijanja, ljekar mora pobrinuti da pacijent razumije efekte svoje odluke i da je svjestan da se u svakom trenutku može predomisliti.

“Bilo kakvo odstupanje od principa pristanka pacijenta opravdano je samo ako je u skladu sa zakonom, na primjer u slučaju mentalno oboljelih pacijenata koji nisu sposobni razumjeti posljedice ili u slučajevima hitnih intervencija kod pacijenata u nesvjesnom stanju”, kazao je Zaštitnik.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i predsjedavajuća medicinske grupe Mreže NPM-a, Zdenka Perović, kazala je da lica lišena slobode imaju pravo na sva ljudska prava koja im pripadaju od rođenja, činjenicom da su rođeni kao ljudska bića.

„Činjenica da su lišeni slobode, najvažnijeg i najsvetijeg ljudskog prava, čije važnosti, čini se, nijesmo dovoljno svjesni do onog nemilog trenutka u životu kada se desi da je izgubimo, čini ih posebno ranjivom kategorijom“, rekla je ona.

Perović je ukazala da je zdravstvena zaštita jedno od najvažnijih prava i potreba svih, a posebno te ranjive kategorije.

„Kod nas u Crnoj Gori poslednjih godina je od lica kojima se bavimo i od NVO ukazivano da ostvarivanje zdravstvene zaštite u zatvorenim institucijama nije zadovoljavajuće, što je dalo povoda da ovoj temi posvetimo posebnu pažnju“, pojasnila je ona.

Vršilac dužnosti Zaštitnika građana Srbije i predsjedavajući Mreže NPM zemalja Jugoistočne Evrope, Miloš Janković kazao je da je uloga NPM da pomognu onima koji su u nezavidnoj situaciji, zatvorenim ustanovama, sklonjenim od ociju javnosti, zbog cega su i podložni nastanku torture.

On je podsjetio da su posjete  jedan od osnovnih prncipa koje uspostavlja OPCAT.

Prema rijelima Jankovića, kada se radi o posjetama mjestima u kojima se nalaze lica lišena slobode ili kojima je ogranieno kretanje (mjesta detencije) nije stvar u kvalitetu rada, koliko u kvantitetu.

“Kvantitet radja kvalitet. Što smo vise u ustanovama detencije, preveniraćemo torturu”, poručio je on, dodajući da je zadatak NPM-a biti unutar zatvora koliko je više moguće.

U Srbiji, kako je naveo, smatraju da je zdravstena zaštita lica lišenih slobode dosta pokrivena i da je veći problem zaštita od zlostavljanja u psihijatrijskim bolnicama.

“Zdravstvena zaštita mora biti jednaka u zatvorima kao što je van njih, u redovnom postupku primjene zdravstvene zaštite”, kazao je Janković.

On je ukazao da u ustanove detencije dolaze lica bez istorije bolesti, navodeći da je zato pitanje ljekarskog kartona veoma važno kao i pristup medicinskoj dokumentaciji.

“Svjesni smo da u zatvorima službe za obezbjeđenje prisustvuju pregledima i imaju prisup dokumentaciji -što je nedopustivo, baš kao i situacije kada ljekove dijeli nemedicinsko osoblje”, zaključio je Janković.

 

Zamjenik Ombudsmana Slovenije i predsjedavajući Pravne grupe Mreže NPM zemalja Jugoistočne Evrope, Ivan Šelih, kazao je da samo adekvatna zdravstvena zaštita može da obezbijedi kvalitetan život u zatvorenim prostorima, a da suprotno može voditi ka nehumanom postupanju.

„Pri ocjenjivanju stanja zdravstvene zaštite treba poći od načela da zatvorenici imaju pravo na zdravstvenu zaštitu kao i ostali građani. To je neotuđivo pravo“, istakao je Šelih.

Kako je naveo, cilj Mreže NPM jeste da uspostavi sinergiju, pomoć i stvaranje uslova za efikasno sprovođenje mandata.

Šelih je ukazao na neka od otvorenih pitanja o kojima treba razgovarati, kao što su dostupnost ljekara, pristanak na preglede, ravnopravnost, prevencija, pomoć licima sa posebnim potrebama, kao i principi nezavisnosti i stručnosti.

Predstavnica Savjeta Evrope i koordinatorka projekta PREDIM , Stephanie Jung, podsjetila je da je cilj  projekta doprinos zaštiti ljudskih prava.

Ona je pojasnila da je projekat prvenstveno posvećen suzbijanju diskriminacije među ranjivim grupama, “koje su ranjive svuda, a posebno u zatvorima - a to su Romi, nacionalne manjine i osobe sa invaliditetom“.

Jung je rekla da Savjet Evrope ima niz aktivnosti u toj oblasti, omogućivši predstavnicima nadležnih institucija u Crnoj Gori studijske posjete, dovodeći eksperte, pomažući razvoj IT sistema i slično.

Kako je navela, kada su u pitanju prava zatvorenika, sarađuju sa Ombudsmanom, ali i sa zatvorskim sistemom, sprovodeći treninge za njihovo osbolje.

Jung je ukazala da fokus pažnje treba usmjeriti na resocijalizaciju i rehabilitaciju zatvorenika.

Na početku sastanka prikazan je promotivni kratkometražni film: Opcioni protokol uz Konvenciju Ujedninjenih nacija protiv torture – OPCAT, o prevenciji torture.

U okviru dvodnevne konferencije Medicinske grupe Mreže NPM Jugoistočne Evrope, posvećenog zdravstvenoj zaštiti u zatvorima i psihijatrijskim ustanovama, o svojim iskustvima na ove teme govore predstavnici NPM iz Austrije, Bugarske, Makedonije,  Mađarske, Rumunije, Slovenije, Hrvatske,  Bosne i Hercegovine,  Kosova i Crne Gore.