Zamjenik Ivezić na konferenciji posvećenoj izbjeglicama

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Petar Ivezić, bio je učesnik regionalne konferencije o integraciji kosovskih izbjeglica, koja je 20 i 21. novembra održana u Skoplju (Makedonija).

Na konferenciji, koju su organizovali Ombudsman Makedonije i UNHCR, razmatrane su teme Integracija kosovskih izbeglica, trajna rešenja i dobrovoljni povratak; Pregled stanja u vezi sa integracijom kosovskih izbeglica, trajnim rešenjima i dobrovoljnim povratkom u smislu nacionalnih institucija za ljudska prava; Zapažanja i iskustva relevantnih institucija u Republici Makedoniji, Zapažanja i iskustva nevladinih organizacija.

Zamjenik Ivezić je kazao da se Crna Gora već duži vremenski period suočava sa problemom zbrinjavanja raseljenih i interno raseljenih lica, kao posljedica raspada bivše SFRJ i izbijanja oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije.

U tom smislu, kako je naveo, država je pružila utočište  i već više od dvije decenije zbrinjava raseljena lica iz bivših jugoslovenskih republika i interno raseljenih lica sa Kosova.

Ivezić je saopštio da je, prema podacima Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, u prvoj polovini 1999. godini u Crnoj Gori boravilo oko 130.000 raseljenih i interno raseljenih lica.

“ Za proteklih 20 godina broj lica ove populacije je promijenjen kroz razne mogućnosti koje su bile na raspolaganju. Značajan broj je iskoristio mogućnost povratka, što je posebno bilo izraženo u drugoj polovini 1999. godine, nakon potpisivanja dokumenta o obustavi ratnih sukoba na teritoriji Kosova”, ukazao je on.

Zamjenik Zaštinika je rekao da je povratak lica stalno otvorena mogućnost za sve koji izraze spremnost za takvo rješenje i ukoliko postoje bezbjednosni uslovi povratka.

On je kazao da je trajno rješavanje pravnog statusa interno raseljenih lica sa Kosova koja borave u Crnoj Gori  omogućeno priznavanjem prava na stalno nastanjenje ili privremeni boravak, kroz donošenje Zakona o dopunama Zakona o strancima, koji je stupio na snagu 7. novembra 2009. godine.

Ivezić je pojasnio da dobijanjem statusa stalno nastanjenog stranca, interno/raseljeno lice, pored ostalog, ima pravo na ličnu kartu za strance, kao lični identifikacioni dokument, kojim se dokazuje identite lica, to jest da to lice ima status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori, a državljanstvo države porijekla.

“Dobijanjem statusa stranca sa stalnim nastanjenjem, omogućava se integracija u crnogorsko društvo i ostvarivanje prava na rad i zapošljavanje, obrazovanje, stručno usavršavanje, priznavanje diploma i sertifikata, socijalnu pomoć, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske olakšice, pristup tržištu rada i usluga, slobodu udruživanja, povezivanja i članstva u organizacijama koje zastupaju interese radnika ili poslodavaca”, rekao je on.

Prema podacima Ministarstva unutrasnjih poslova - Direktorata za građanska stanja i lične isprave, interno raseljena lica su podnijela ukupno 8.361 zahtjeva za odobravanje stalnog nastanjenja. Od ovog broja riješeno je 8.086 zahtjeva, dok je po 275 zahtjeva postupak u toku.

“ Za odobrenje boravka do tri godine u izvještajnom periodu interno raseljena lica su podnijela ukupno 1.276 zahtjeva za odobravanje privremenog boravka do tri godine. Od ovog broja, riješeno je 1.185 zahtjeva, dok je po 91 zahtjeva postupak u toku. Dok je jedan značajan broj regulisao državljanski status”, kazao je Ivezić.

 

Prema njegovim riječima, interno raseljena lica su predmet stalne pažnje Ombudsmana Crne Gore.

Posebna pažnja, kako je naveo, posvećena je pravno nevidljivim osobama, a kako bi im se omogućilo da pribave dokumenta za regulisanje statusa u Crnoj Gori.

Ostvarivanje prava ovih osoba redovno se analizira u Godisnim izvjestajima Ombudsmana.

On je dodao da je u cilju izbjegavanja apatridije, a pogotovo medju djecom interno raseljenih osoba Romske i Egipćanske nacionalnosti, predložena dopuna Zakona o vanparničnom postupku, koji je donjijet 18.marta 2015.godine, kojim je uređen i pojednostavljen postupak za registraciju rođenja lica koja se rađaju van zdravstvene ustanove.

Ivezić je rekao i da je u cilju rješavanja pravnog statusa interno raselenih lica sa Kosova u Crnoj Gori, u martu 2014.godine formiran Operativni tim sastavljen od predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, UNHCR i NVO Pravni centar, na osnovu prethodno potpisanog Memoranduma o saradnji.

“Jedno od značajnijih uslova integracije, pored definisanja pravnog statusa, predstavlja i kvalitetno rješavanje stambenih pitanja. U tom smislu kontinuirano se ulažu napori za rješavanje stambenih problema, sa postignutim vidnim rezultatima. U rješavanju problema stanovanja uključene su lokalne zajednice kroz obezbjeđenje lokacije i infrastrukture, međunarodne organizacije i donatorska sredstva međunarodne zajednice”, kazao je on.

Prema riječima Ivezića, Vlada i nadležno Ministarstvo ulažu napore na integraciju interno raselenih lica romske i egipćanske nacionalnosti koji su smješteni u Koniku u obrazovni sistem  Crne Gore, pa je u školskoj 2015/2016 upisano 621 dijete iz Konika  u nekoliko podgoričkih škola.

On je podsjetio da je svakog dana iz Kampa Konik do škole obezbijeđen prevoz za 304 učenika, za šta je sredstva obezbijedilo Ministarstvo prosvjete.

“Do septembra 2015. godine Crveni krst je kroz dječije igraonice aktivno radio sa djecom predškolskog uzrasta iz Konika.  Zdravstvena zaštita za interno raseljena lica koja su smješteni u Koniku je veoma dobro organizovana, jer je preko 10.000 lica iz Konika izabralo svog ljekara, 6.456 izabranog doktora za odrasle, 1.743 izabranog doktora za djecu i 1.886 izabranog ginekologa”, dodao je Ivezić.