Evropska komisija: Kontinuirano poboljšanje rada Zaštitnika

 

U Instituciji Zaštitnika primjetno je kontinuirano poboljšanje rada u aspektima vidljivosti, terenske aktivnosti, kao i efikasnosti i produktivnosti u pogledu obrade primljenih žalbi i davanja preporuka, navodi se u Radnom dokumentu Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24.

Ministarstvo evropskih poslova, uz saglasnost Evropske komisije, objavilo je Radni dokument Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24, u cilju kvalitetnog i sveobuhvatnog informisanja javnosti o procesu pristupanja Crne Gore EU.

Ovaj dokument pruža presjek stanja u oblasti ljudskih prava kao i reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala.

U nastavku su izvorni djelovi Izvještaja koji se odnose na instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao i pojedine oblasti iz našeg mandata:

 

Što se tiče promovisanja i sprovođenja ljudskih prava, dvije glavne institucije u ovoj oblasti, Ministarstvo za ljudska prava i manjine (MLjMP) i Zaštitnik nastavili su da dobijaju EU i međunarodnu pomoć, u cilju jačanja svojih kapaciteta i tako budu u mogućnosti da ispune svoj mandat.

Što se tiče Zaštitnika, može se primjetiti kontinuirano poboljšanje njihovog rada u nekoliko aspekata: vidljivosti, terenske aktivnosti, kao i efikasnosti i produktivnosti u pogledu obrade primljenih žalbi i davanja preporuka. Sve veći broj slučajeva prijavljenih Zaštitniku potvrđuju porast poverenja javnosti u instituciju. Uloga Zaštitnika postala je još vidljivija u borbi protiv diskriminacije. Saradnja sa organizacijama civilnog društva (OCD) ostaje pozitivna, međutim, i dalje je potreban sistematski i planski pristup konsultacijama s OCD. Uprkos ovim poboljšanjima i povećanju broja zaposlenih u prošlosti, kapaciteti sektora koji se bave ljudskim pravima i antidiskriminacijom moraju biti poboljšani kako bi im se omogućilo efikasno rješavanje podnesenih žalbi.

Dodatno, i dalje je potrebno poboljšati međuinstitucionalnu saradnju između Zaštitnika, MLJMP i skupštinskog Odbora za ljudska prava. Finansijska sredstva obezbjeđena objema institucijama nijesu dovoljna da im omoguće efikasno izvršavanje zadataka.

 

Crna Gora je nastavila da radi u cilju potpunog sprovođenja svih preporuka Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja (CPT). Nacionalni preventivni mehanizam funkcioniše kao poseban odsjek u nadležnosti Zaštitnika. Njegovi kapaciteti su ojačani, a rezultati njegovog rada pokazuju sve veću nezavisnost. Kašnjenja u istraživanju i procesuiranju slučajeva navodnog nasilja od strane službenika za sprovođenje zakona koja i dalje traju, uključujući i one koji su se desili tokom opozicionih protesta u oktobru 2015, pokazuju teškoće u iskorjenjivanju zlostavljanja i uspostavljanju evidencije o odvraćajućim sankcijama. Isto važi i za slučajeve nasilja u zatvorima.

 

Što se tiče antidiskriminacije, izmjene Zakona o zabrani diskriminacije sa ciljem usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU usvojene su u junu, dok su predmeti u sudu i dalje rijetki. Čini se da je najveći stepen diskriminacije prisutan u oblasti zapošljavanja prema kriterijumu političke pripadnosti. Poboljšao se rad Institucije Zaštitnika u ovoj oblasti, ali njegovi kapaciteti treba da se dodatno ojačaju.

 

Što se tiče prava djeteta, još uvijek treba da se usvoje izmjene Porodičnog zakona koje se odnose na pravnu definiciju djeteta. Institucija Zaštitnika nastavila je sa svojim aktivnostima podizanja svijesti u ovoj oblasti. Ostaju izazovi u koordiniranju politika u vezi sa djecom, jer nijedno ministarstvo nema ukupnu odgovornost. Organizacije civilnog društva i dalje prijavljuju prosjačenje djece, kao i prisilne brakove. I dalje postoji zabrinutost zbog nasilja nad djecom, kao i zbog visoke društvene tolerancije prema fizičkom kažnjavanju djece, i postupanja prema maloljetnicima u zatvorima. Crna Gora mora da pokaže proaktivniji pristup u ovoj oblasti.