Predstavljen Izvještaj o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode

 

Polovina muške i trećina ženske populacije u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) ima dva ili više dijagnostikovnih mentalnih poremećaja, od kojih su najčešći poremećaji ličnosti i oni uzrokovani upotrebom psihoaktivnih supstanci.

To se navodi u Izvještaju o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), koji je pripremio tim Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore – Nacionalni mehanizam za prevenciju torture.

Izvještaj su danas u ZIKS-u predstavili zamjenica Zaštitnika Zdenka Perović i direktor Ziks-a Milan Tomić.

Obilasci ZIKS-a u okviru istraživanja za potrebe Izvještaja obavljeni su od 11. jula do 22. decembra prošle godine.

Zamjenica Perović je ukazala da su, prema stavu Evropskog suda za ljudska prava, mentalno oboljela lica lišena slobode posebno ranjiva kategorija i nijesu u stanju uvijek da se jasno izraze ili uopšte požale na subjektivne posledice određenog postupanja prema njima .

„Stoga im je potrebno posvetiti posebnu pažnju. U tom smislu, danas smo se okupili da pohvalimo uočeni napredak u oblasti zaštite mentalnog zdravlja u Zavodu i da ukažemo na izazove u praksi, koje tek treba da prevaziđemo“, navela je ona.

Tokom pripreme Izvještaja predstavnici Institucije razgovarali su sa oko 300 zatvorenika, dok je anketirano 105.

„Sagledavajući opšte stanje, primijećeno je da je gotovo kod polovine zatvorske populacije, kod 480 lica, dijagnostikovan neki vid mentalnog oboljenja ili poremećaja. Podatak da je kapacitet Specijalne bolnice u Kotoru oko 240 kreveta, dodatno ilustruje neodložnu potrebu formiranja zatvorske bolnice, kako je to i planirano strateškim dokumentima Ministartva pravde“, kazala je zamjenica Perović.

Kako je dodala, u Zavodu su anagažovana dva psihijatra koji dnevno obave i do 10 pregleda, kao i da je u praksi zabilježeno čekanje na psihijatrijski pregled.

„Sa druge strane, u Zavodu, u decembru 2017. godine, na mjeru obaveznog liječenja čekala  82 zatvorenika , usled nedovoljnih kapaciteta u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru.  Ove činjenice ukazuju na potrebu da se preispitaju postojeći kadrovski kapaciteti i preduzmu mjere za unaprijeđenje ostvarivanja psihijatrijske zaštite u Zavodu, u mjeri mogućeg, a do trajnog rješenja ovog problema“, dodala je Perović.

Ona je napomenula i da zadržavanje zatvorenika u ustanovama gdje ne mogu dobiti odgovarajuću zdravstvenu njegu, nije prihvatljivo.

U Izvještaju je konstatovano da u sektoru za tretman rade dva psihologa, koji obavljaju poslove realizatora tretmana, ali i da u Zavodu ne postoji program za rano prepoznavanje suicidalnog rizika, odnosno za prevenciju i sprječavanje samopovrijeđivanja i samoubistva.

Takođe se navodi da neadekvatan ambijent i zatvorska atmosfera može negativno da utiče i na osobe koje nemaju zdravstvene smetnje, a posebno na osobe koje imaju problema sa zdravljem.

Zamjenica Perović je dodala i da statistike pokazuju da veći broj zatvorenih lica obole u zatvorima, iako na slobodi nijesu imali  smetnje, „što potvrđuje da je zatvorska sredina podsticajno djelovala da se manifestuju simptomi i razvije i bolest“.

Ona je kazala da prema podacima dobijenim od zdravstvene službe u periodu od 2014. do kraja 2017. godine u Zavodu nije bilo samoubistava, dok su zabilježena dva pokušaja i to po jedan 2014. i 2015. godine.

Perović je saopštila da se u Zavodu i dalje primjenjuje sredstvo prinude – vezivanje mentalno oboljelih, zavisnika od opojnih droga i drugih lica u kriznim stanjima, iako prethodno Ministarstvo pravde nije propisalo pravila o primjeni ovih sredstava, kako je Zaštitnik  preporučio u decembru 2015. godine.  

„Na osnovu uvida u Protokol fiksacije za 2017. godinu, zaključuje se da vezivanje prosječno traje nekoliko sati. Podsjećamo da trajanje ove mjere treba da se mjeri minutima, a ne satima, kao i da je pacijentima koji pate od akutne psihoze ili teške depresije potrebno obezbijediti neodložno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi“, rekla je ona.

Navela je i da su medicinske sestre/tehničari prošli obuku za obavljanje humane fiksacije, ali da su u praksi  uočeni problemi u primjeni naučenog humanog vezivanja, a potpuno je izostala opšta edukacija iz oblasti psihijatrije.

Perović je kazala da Zaštitnik preporučuje Ministarstvu pravde da u saradnji sa Ministarstvom zdravlja preduzme korake kako bi se licima koja borave u Zavodu, a koja pate od akutne psihoze ili teške depresije, obezbijedilo odgovarajuće liječenje u bolničkim uslovima, kako izričito glasi i međunarodni standard - što je prije moguće.

„Koristim priliku da napomenem da smo prilikom prikupljanja informacija za izradu ovog izvještaja imali punu podršku zaposlenih u zdravstvenoj službi, na čemu im posebno zahvaljujem. Hvala na razumijevanju i saradnji i Upravi ZIKS-a, koja u instituciji Zaštitnika, vidi paratnera i saradnika, a sa isključivim ciljem unapređenja poštovanja prava lica koja ovdje borave“, zaključila je ona.

Direktor Tomić  je kazao da je Zavod u saradnji sa Ministarstvom pravde preduzeo značajne mjere za unapređenje zdravstvene zaštite pritvorenih i osuđenih lica.

„Zatvorske ambulante u Bijelom Polju i Podgorici su registrovane u saradnji sa Ministrastvom zdravlja, što znači da su ispunjeni zakonski uslovi po pitanju prostora, opreme i kadra. Donešeno je i novo Uputsvo o zdravstvenoj zaštiti pritvorenih i osuđenih lica i tu smo iskoristili sve standarde i mišljenjejj domaćih i međunarodnih organizacija“, rekao je on.

Tomić je kazao da je izvršeno opremanje zatvorskih ambulanti sa novom i savremnom opremom.

„Što se tiče Izvještaja Zaštitnika, ovih i ranijih preporuka, smatram da je to nama veoma korisno za unapređenje zatvorskog sistema Crne Gore i to je zajednički interes Zavoda i Zaštitnika. Kao i do sada, analiziraćemo pažljivo Izvještaj i probati da u realnom vremenu ostvarimo što više njih“, dodao je on.

Gvoreći o ranijim preporukama Zaštitnika i CPT-ja da se zaposli dodatni psihijatar u zatvoru, direktor Tomićje kazao da je početkom januara u Spužu angažovan psihijatar sa punim radnim vremenom.

Kao problem je istakao zapošljavanje kadra u zatvorskoj službi zbog nedostataka interesovanja.

„Psihijatrijski pregled i procjena psihičkog stanja novoprimljenih lica se obavlja u roku od 24 sata. U Izvještaju se kaže da je bilo listi čekanja na psihijatrijski pregled, a u ovom momentu te liste nema i pomoć psihijatra je svakodnevno obezbijeđena svima“, naveo je Tomić.

Što se tiče procedura u vezi za specijalnu bolnicu - psihijatrijsku jedinicu, on je kazao da je to prepoznato kao problem, „pa je akcionim planom 2017-2021 predviđena njena izgradnja“.

Prema riječima Tomića, urađeno je idejno rješenje i studija izvodljivosti.

„Slijedi glavni projekat pa bi rok za izgradnju ove bolnice bio 2021 što bi značajno rasteretilo ove opravdane primjedbe u okviru cjelokupnog funkcionisanja zdravstvenog sistema“, kazao je on.

Upitan koja lokacija je opredijeljena i ko će finansirati izgradnju Tomić je odgovorio da je lokacija u krugu ZIKS-a a predviđena je kapitalnim budžetom i kroz međunarodne kredite i pomoć.

„Mislim da je okvirna predviđena cifra za izgradnj ubolnice  oko tri miliona EUR “, pojasnio je on.