Predstavljen Izvještaj o radu za 2017.godinu

 

Generalno posmatrano u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda ostvaren je određeni napredak, koji je izraženiji u području zakonodavstva i jačanja institucija, navodi se u izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Zaštitnik Šućko Baković sa zamjenicima Snežanom Mijušković, Zdenkom Perović, Petrom Ivezićem i Sinišom Bjekovićem, predstavio je  Izvještaj na konferenciji za medije.

On je govorio o ključnim nalazima u oblasti sistema državne uprave i lokalne samouprave, prava djece, mladih i socijalnog staranja, prevenciji i zaštiti od torture, prava na suđenje u razumnom roku, kao i zaštiti od diskriminacije, manjinskim pravima i rodnoj ravnopravnosti.

Zaštitnik je naveo da su u pojedinim oblastima i dalje su prisutne slabosti i problemi, naročito u implementaciji zakona i međunarodnih standarda.

Baković je kazao da je u 2017. godini u radu bilo 889 predmeta, od kojih je 857 formirano u 2017 godini, a 32 su prenešena iz prethodne.

“ Od 889 predmeta koji su bili u radu postupak je okončan u 96,96%. U skladu sa opredjeljenjem da radimo na povećanju proaktivnog djelovanja u ovoj godini nastavljen je trend povećanja broja predmeta pokrenutih po sopstvenoj inicijativi – 75”, naveo je on.

Prema riječima Zaštitnika, u 105 predmeta dato je 256 preporuka.

Pritužbe primljene u izvještajnoj godini odnosile su se na rad državnih organa, organa državne uprave, upravnih i drugih organizacija (315), na rad sudova (96), tužilaštva (17), Uprave policije (41), na rad javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (241), na rad organa lokalne samouprave i lokalne uprave (71) i na rad organa, službi, nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privrednih društava, drugih pravnih lica, preduzetnička, fizička lica i dr.(76) pritužbe.

“Kada govorimo o povredama prava građani su uglavnom ukazivali na povredu prava na suđenje u razumnom roku (51),na ostala građanska prava (309), na ekonomska, socijalna i kulturna prava (201), na prava djeteta (173) i zabranu diskriminacije (128)”, naveo je Baković.

Prema njegovim riječima, postoje određeni pomaci u pogledu efikasnosti i kvaliteta rada javne uprave koji su od značaja za ostvarivanje prava i pravnih interesa. “ Međutim, zaključujemo da su i dalje prisutne slabosti u radu javne uprave koje se nepovoljno odražavaju na brzo i efikasno ostvarivanje prava i pravnih interesa građana”.

Baković je saopštio da organi javne uprave ne odlučuju po pojedinim zahtjevima građana, dugo vode postupke i nerijetko ne poštuju zakonom utvrđene rokove za odlučivanje, u postupcima povrjeđuju načela upravnog postupka i dobre uprave.

“U nekim slučajevima donose više puta istu ili sličnu odluku o određenom zahtjevu (tzv.“ping-pong“ odlučivanje), ne poštujući stavove i mišljenja drugostepenog organa ili Upravnog suda Crne Gore. Prema podacima Upravnog suda Crne Gore 2017.godine u 2.479 predmeta ili 52,64% utvrdili su nezakonitost upravnih akata i postupanja od strane organa javne uprave”, dodao je on.

Na rad sudova Zaštitnik je primio 96 pritužbi, što je u poređenju sa 2016.godinom manje za  23,7%.

Po svom sadržaju i strukturi pritužbe na rad sudova odnosile su se na povredu prava na suđenje u razumnom roku uglavnom kod prvostepenih sudova, a građani su se žalili i na dugo trajanje postupka po ustavnoj žalbi.

“Sudovi su u izvještajnoj godini, i pored povećanog priliva predmeta, ostvarili ažurnost, ali u njihovom radu još uvijek ima predmeta u kojima postupci traju više godina, pretežno zbog višestrukog ukidanja odluka i vraćanja na ponovni postupak”, kazao je Baković.

Zaštitnik je imao u radu 202 predmeta iz oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

“Analizom dostavljenih pritužbi, razgovora sa građanima i statističkih pokazatelja može se zaključiti da je stanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, kao i mjere koje se preduzimaju od strane nadležnih organa u cilju njihovog ostvarivanja i dalje ispod standarda koje propisuju potvrđeni i objavljeni međunarodni instrumenti u ovim oblastima”, rekao je Baković.

Kako je naveo, i dalje nemali broj građana živi na ivici siromaštva i u stanju socijalne potrebe.

“Još uvijek u potrebnoj mjeri nijesu unaprijeđeni uslovi i mogućnosti za zapošljavanje, za povećanje zarada, rješavanje stambenih potreba građana, a što se negativno odražava na opštu ekonomsku i socijalnu sigurnost. Posebno je težak položaj nezaposlenih lica, ranjivih grupa i pojedinaca, kao što su stara lica, raseljena lica, lica sa invaliditetom i Romi”, ukazano je u izvještaju Zaštitnika.

Govoreći o oblasti zaštite od torture Baković je rekao da je ostvaren dalji napredak u saradnji sa Upravom ZIKS-a, značajnim povećanjem slučajeva u kojima su povrede prava i konstatovane nepravilnosti otklonjene odmah u toku postupka (75%).

“Zapažamo da i dalje nedostaje postpenalna pomoć, odnosno podrška licima nakon izdržane kazne zatvora, što otežava njihovu resocijalizaciju i stvara uslove za veliki broj povratnika”, rekao je on.

Zaštitnik je ocijenio da se u oblasti prava djeteta, posmatrano u cjelini kao i ispunjenju preporuka UN Komiteta za prava djeteta, može zaključiti da je ostvaren određeni napredak. “ Ali su i dalje prisutne slabosti i razlike u ostvarivanju prava djece: sjever – jug, selo – grad i u pogledu ostvarivanja prava ranjivih kategorija djece”.

“Zapaža se nedostatak servisa namijenjenih djeci, a još uvijek nije zaživio sistem licenciranja pružalaca usluga. Nasilje nad djecom i među djecom, zlostavljanje i zanemarivanje djece je i dalje izraženo, a društveni odgovor na nasilje još nije adekvatan”, naveo je Baković.

U izvještaju se kaže i da učenički prevoz još uvijek nije u potpunosti besplatan i dostupan svoj djeci koja imaju potrebu da ga koriste. Dodaje se i da je ostvaren  određeni napredak u inkluzivnom obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju, ali da je upitan kvalitet inkluzivnih programa, uslova i kapaciteta za sprovođenje.

“Princip poštovanja stavova djeteta se ne sprovodi u dovoljnoj mjeri i odrasli ga najčešće deklarativno prihvataju, a evidentne su i njegove zloupotrebe”, ukazao je Baković.

U oblasti antidiskriminacije bilo je 135 predmeta.

“Iako je ostvaren određeni napredak, osobe sa invaliditetom se i dalje suočavaju sa brojnim problemima i preprekama u ostvarivanju jednakosti: pristupačnost objektima u javnoj upotrebi; zadovoljavanju zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih i drugih potreba”, kaže se u Izvještaju.

Uočen je problem neusaglašenih i/ili nedostajućih podzakonskih akata, koje je potrebno inovirati i/ili donijeti, kako bi se izbjegla sporna tumačenja i pravna nesigurnost, a osobama sa invaliditetom obezbijedio odgovarajući nivo prava i sloboda propisan Ustavom i zakonima.

Baković je kazao da postoji izvjestan napredak kada su u pitanju pripadnici Romske zajednice, ali da su oni i dalje na marginama društva.

“Položaj LGBT populacije je poboljšan, povećana je njihova vidijivost u društvu i pristup pravima. Međutim, ostvarivanje statusnih prava ukazuje na njihovu društvenu isključenost u pojedinim oblastima, što je dijelom posljedica neregulisanih pravnih pitanja”, dodao je on.

Baković je ocijenio da položaj žena u Crnoj Gori i dalje traži aktivan pristup države u prevazilaženju nejednakosti koja je izražena kroz njihov ekonomski i socijalni status, kao i aktivno učešće u političkom i društvenom životu zemlje.

“ Naročito je izražen problem porodičnog – rodno zasnovanog nasilja, kako u dijelu preventivne zaštite, tako i u dijelu represije i mjera koje se preduzimaju radi zaštite i osnaživanja žrtava porodičnog nasilja”, upozorio je on.