Skupština razmotrila Izvještaj o radu Zaštitnika

Skupština Crne Gore je na Devetoj sjednici Prvog redovnog zasijedanja razmotrila izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2017. godinu, o čemu će se poslanici naknadno izjasniti.

Zaštitnik, Šućko Baković, predstavio je Izvještaj sa zamjenicima Snežanom Mijušković i Sinišom Bjekovićm,  ukazujući na održan trend visokog procenta riješenih predmeta, povećan broj pokrenutih sopstvenih inicijativa, organizovanih promotivnih aktivnosti i skupova, obuka, sprovedenih istraživanja i objavljenih izvještaja.

“Generalno posmatrano u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda ostvaren je određeni napredak. Napredak je izraženiji u području zakonodavstva i jačanja institucija”, rekao je Zaštitnik.

On je naveo da je tokom 2017.godine u radu bilo 889  predmeta i da je postupak okončan u 96,96%, uz primjenu prakse međunarodnih tijela. U 105 predmeta dato je 256 preporuka, dok su u Izvještaju po oblastima rada date 134 preporuke.

“Po sopstvenoj inicijativi formirano je 75 predmeta i dato 75 ukazivanja. Povećan je broj terenskih posjeta ustanovama, organima i organizacijama, pa je tako obavljeno više od 100 posjeta obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama i održano više od 200 kreativno-edukativnih radionica ili tribina o pravima djeteta”, rekao je Zaštitnik.

On je saopštio da su obavljena  43 obilaska prostorija u ZIKS-u i obavljeno 650 razgovora sa licima lišenim slobode, uz više od 100 dana terenksog rada službenika prevencije i zaštite od torture. U 75 % slučajeva povreda prava lica lišenih slobode otklonjena je u toku samog postupka.

Prema riječima Zaštitnika, nastavljeno je jačanje saradnje sa civilnim sektorom, kroz organizovanje većeg broja zajedničkih aktivnosti kao i učešće predstavnika Institucije na skupovima NVO, razmjene informacija I praksi.

U izvještajnoj godini podnesena su i tri posebna izvještaja: Polugodišnji izvještaj za zaštitu od diskriminacije, izvještaj Nacionanog mehanizma za prevenciju torture kao i Izvještaj o uslovima rada službenika obezbjeđenja i tretmana u ZIKS-u.

Zaštitnik je dodao da su značajne međunarodne aktivnosti obilježile  rad Instituicje  -podnešena su dva izvještaja UN tijelima: Savjetu za ljudska prava - i Komitetu za prava djeteta.

“Tradicionalno, najveći broj predmeta koje smo imali u radu odnosi se na postupanje organa državne uprave i lokalne samouprave, iako se u toj oblasti bilježe određeni pomaci nabolje. Organi javne uprave ne odlučuju po pojedinim zahtjevima građana, dugo vode postupke i nerijetko ne poštuju zakonom utvrđene rokove za odlučivanje, u postupcima povrjeđuju načela upravnog postupka i dobre uprave”, kazao je on.

Zaštitnik Baković  je naveo da su se pritužbe na rad sudova odnosile na povredu prava na suđenje u razumnom roku, uglavnom kod prvostepenih sudova a građani su se žalili i na dugo trajanje postupka po ustavnoj žalbi.

U oblasti prava djeteta i mladih u radu je bilo 175 predmeta.

“U ovoj oblasti posmatrano u cjelini, kao i u ispunjenju preporuka UN Komiteta za prava djeteta, može se zaključiti da je ostvaren određeni napredak, ali su i dalje prisutne slabosti i razlike u ostvarivanju prava djece: sjever – jug, selo – grad i u pogledu ostvarivanja prava ranjivih kategorija djece”, kazao je Zaštitnik.

Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren u pogledu usaglašavanja nacionlanog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima djeteta, ali i dalje brine primjena zakona.

“Nasilje nad djecom i među djecom, zlostavljanje i zanemarivanje djece je i dalje izraženo, a društveni odgovor na nasilje još nije adekvatan. Zdravstvena zaštita nije podjednako dostupna svoj djeci i mladima, i dalje nedostaju pojedini stručnjaci za rad sa njima”, ukazao je Ombudsman Baković.

On je rekao da diskriminacija objektivno jeste jedan od krupnih izazova sa kojim se crnogorsko društvo suočava kao i da se u oblasti zaštite od diksriminacije bilježi porast predmeta (135).

Zaštitnik je kazao da se, iako je ostvaren određeni napredak, osobe sa invaliditetom, i dalje se suočavaju sa brojnim problemima, kao i da postoji izvjestan napredak kada su u pitanju pripadnici romske zajednice. “Ali su oni i dalje na marginama društva”.

Kako je naveo, položaj žena u Crnoj Gori i dalje traži aktivan pristup države u prevazilaženju nejednakosti dok je položaj LGBT populacije poboljšan.

Tokom diskusije, dio poslanika pohvalio je metodologiju izrade, preglednost, sveobuhvatnost Izvještaja, uz ocjene da je evidentno bolji iz godine u godinu, kao i da predstavlja “svojevrsnu dijagnostiku u odnosu na subjekte kojih se tiče”.

Pohvaljen je visok procenat riješenih predmeta, dobra saradnja s medijima, nevladinim i međunarodnim organizacijama, terenski rad kao i promotivne aktivnosti.

Ocijenjeno je da državni organi sve više prepoznaju značaj ljudskih prava i svoj interes da sarađuju sa Zaštitnikom, navodeći da su nedopustivi slučajevi neodgovaranja na zahtjeve za izjašnjenja i nepostupanja po preporukama.

Poslanici su naveli da brojke ukazuju da raste povjerenje građana u instituciju kao i da je potrebno da se Vlada upozna sa Izvještajem. Takođe je pomenuto da bi bilo dobro da ga Skupština osnaži svojim zaključcima.

Ukazano je da  nije dovoljno dati preporuke, već da je neophodno i do kraja pratiti njihovu realizaciju, i po potrebi javno isptupati i prozivati one koji ih ne poštuju. Poslanici smatraju da ima prostora da se više postupa po službenoj dužnosti, tj.sopstvenoj inicijativi.

Pohvaljen je rad u oblasti prava djeteta, uz ocjenu da je potrebna bolja koordinacija politika na nivou države. Takođe je ocijenjeno da je potrebna bolja međusektorska saradnja nadležnih organa u gotovo svim oblastima.

Dok je dio poslanika ocijenio da podaci iz izvještaja ukazuju da se stanje u oblasti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori poboljšava, dio njih je saopštio da misli suprotno.

Poslanici su postavljali pitanja i komentarisali neke od aktuelnih slučajeva iz društvenog i političkog života kao što su položaj OSI, vršnjačko nasilje, ravnopravnost upotrebe ćiriličnog pisma, slučaj danilovgradske gimnazije, prošlogodišnji upis na policijsku akademiju, radnička prava, smjene u nezavisnim organima  i tijelima,  stanje u oblasti životne sredine, zdravstvenu zaštitu i uslove u ZIKS-u i sl.

Značajan dio rasprave posvećen je priči o nacionalnoj i političkoj diskriminaciji, a poslanici opozicije ukazali su na neravnopravan položaj srpskog naroda, posebno u oblasti zapošljavanja, kao i da s tim u vezi Izvještaj nije objektivno prikazao stanje.