Zaštitnik: Nasilje nad djecom se ne može opravdati

Na osnovu rada sa djecom i njihovog obraćanja Instituciji evidentno je da je problem nasilja nad djecom prisutan u crnogorskom društvu, a posebno u porodici, školama kao i vršnjačko nasilje, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković.

Zaštitnik je danas bio učesnik konferencije „Zaustavimo nasilje nad djecom“, koju su organizovali Vlada Crne Gore i UNICEF, a govorio je o nasilju nad djecom u Crnoj Gori, sa aspekta Institucije.

On je kazao da je skup prilika da se pozovu svi nadležni organi i ustanove da preduzmu neophodne mjere i radnje koje će biti usmjerene na zaustavljanje nasilja nad djecom i stvaranja sigurnog i bezbijednog okruženja za djecu, u porodici, u školama – školskom okruženju i u lokalnoj zajednici.

„U anlizi nasilja nad djecom naša su zapažanja da je ovo nasilje najprisutnije u okviru porodice. U većini djeca su žrtve – svjedoci nasilja. Tradicionalno svatanje porodice i porodičnih odnosa doprinosi da se ovo nasilje nedovoljno prijavljuje (ostaje u krugu porodice)“, ukazao je Zaštitnik Baković.

On je podsjetio da je, u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, nasilje definisano kao „svi oblici fizičkog i mentalnog nasilja, povređivanja i zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili ekspalatacije, uključujući i seksualno zlostavljanje“. Ukazao je da su se države ugovornice obavezale da preuzmu sve odgovarajuće mjere da zaštite djecu od svih oblika zlostavljanja i nasilja dok su djeca pod starateljstvom roditelja, zakonskih staratelja ili drugih lica

“Nasilje nad djecom se ne može opravdati. Nasilje nad djetetom u bilo kom obliku pokazuje djetetu da je nasilje prihvatljivo i time se održava ciklus nasilja”, poručio je on.

Zaštitnik je predstavio na koje načine se u okviru mandata Zaštitnika posebna pažnja poklanja prevenciji i zaštiti prava djeteta. Takođe je ocijenio da postojeći sistem evidencija o slučajevima nasilja, preduzetim mjerama i končnom ishodu postupanja nije zadovoljavajući I da još uvijek nedostaje jedinstvena evidencija.

On je naveo da su prema podacima Sudskog savjeta, sudovi u Crnoj Gori imali u radu u 2015.godini 228, a u 2016.godini 249 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici. U 2015.godini donijeto je 128 a u 2016.godini 167 osuđujućih presuda.

“Postupajući po pritužbama i kroz aktivnosti koje su podrazumijevale neposredan rad sa učenicima osnovnih škola zapazili smo sve aktuelniji problem vršnjačkog nasilja. Prisutnost vršnjačkog nasilja i sve više pritužbi učenika na nasilje koje se dešava u školi, školskom okruženju i lokalnoj sredini upićuje na zaključak da je pojava nasilja među ili nad djecom u porastu ili su možda djeca slobodnija da govore o tome i prijavljuju nasilje”, naveo je Zaštitnik.

Prema njegovim riječima, bez obzira na razlog porasta pritužbi koje se odnose na ovu pojavu, vršnjačko nasilje i nasilje nad djecom predstavlja društveni problem koji zahtjeva rešavanje na višem, a ne samo na nivou vaspitno-obrazovne ustanove.

On smatra da adekvatnog odgovora na vršnjačko nasilje ne može biti bez uključivanja stručnih saradnika i to socijalnog radnika, koji je spona između škole i porodice, psihologa i specijalnog pedagoga, koji će preduzimati preventivne mjere i tretirati ponašanje djece kako ne bi došlo do nasilnih situacija.

“Mišljenja smo da usko specijalizovani stručnjaci treba da budu kontinuirano uključeni u praćenje ponašanja djece, prepoznavanje djece u riziku i preventivno djelovanje, a ne kroz angažovanje od slučaja do slučaja”, zaključio je Zaštitnik.

Današnja konferencija označila je i početak javne debate o roditeljstvu i nenasilnom vaspitanju djece u Crnoj Gori. Konferencija je organizovana u okviru globalne kampanje o zaštiti djece od nasilja kojoj se Crna Gora pridružila u julu 2016. godine.

Konferenciju su otvorili ministar pravde Zoran Pažin, otpravnik poslova i šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Andre Lis i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks. Na skupu su govorili predstavnici Vlade kao i drugi relevantni stručnajci na ovu temu iz zemlje i inostarnstva.

Pažin je rekao naveo je da je dostignuti nivo dječjih prava u jednom društvu najmjerodavniji pokazatelj u kojoj mjeri su ostvarene ljudske slobode i prava.

Perks je kazao da su negativna isksutva, nasilje i zanemarivanje daleko prisutniji nego što se to ikada pretpostavljalo.
Kako je naveo, do 40 odsto djece raste sa lošom povezanošću i sa svojim roditeljima, a samo jedna petina djece ne doživi nikakvu vrstu negativni iskustava u djetinjstvu.

"Recimo glasno i jasno da ćemo konačno prekinuti javni tabu kojim se prikriva ovaj problem i da ćemo o njemu otvoreno progovoriti, truditi se da stvorimo snažne i međupovezane servise kojima se promoviše pozitivno roditeljstvo i zaštita od nasilja i negativnih isksutava tokom čitavog djetinjstva, kao i da ćemo osigurati da oni koji žele da naude djeci i da ih iskorišćavaju dođu pod pun udar zakona“, poručio je Perks.

Lis je kazao da se ne smije dozvoliti da ijedno dijete živi u strahu, posebno u svojim porodicama.„Nasilje je zločin protiv koga svi moramo ustati. Svaka pojedinačna osoba je zadužena da mijenja svoju percepciju ka društvu koje vrijednuje ljudska prava i štiti svakog pojedinca“, saopštio je Lis.