Otvorena konferencija o diskriminaciji na radu i u zapošljavanju

Bar - Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu jedan je od najekstremnijih oblika ugrožavanja ljudskog dostojanstva i ograničenja ljudskih prava i sloboda, zbog čega država i nacionalne institucije treba dosljedno da izvršavaju svoje obaveze u zaštiti građana, poručeno je danas sa regionalne konferencije posvećene ovoj temi.

Dvodnevna regionalna konferencija “Diskriminacija na radu i u zapošljavanju“, na kojoj se razmatra situacija u ovoj oblasti za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, počela je danas u Baru. Konferenciju organizuje institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, OEBS-om, Savjetom Evrope i Regionalnim savjetom za saradnju – Integracija Roma 2020.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković otvorio je skup i kazao da je diskriminacija pri zapošljavanju i na radu široko rasprostranjena društvena pojava, karakteristična ne samo za tradicionalne, već i savremene društvene sisteme.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da je, i pored usvojenog zakonodavstva, diskriminacija prisutna i problem koji treba registrovati i posvetiti mu maksimalnu ozbiljnost. „ Kroz koju treba maksimalno motivisati državu i sve subjekte društva da spriječe zloupotrebe i diskriminaciju kod rada i zapošljavanja“ .

On je kazao da je generalno uvijek poruka, da država i društvo kao i svi njegovi pojedinci, treba da učine sve kako bi se obezbijedio bolji ekonomski ambijent.

„U društvima gdje je ekonomski ambijent i životni standard visok i ponuda posla maksimalna, pitanje diskriminacije ima manji ili minimalan značaj. Dakle, obaveza je države da obezbijedi što više posla, da privuče ljude da se zaposle i da bezbijedi da kroz to što ima široku lepezu ponude, ne stvare uslove da se kroz velike konkurencije na mali obim ponude posla stvaraju ozbiljni ambijenti diskriminacije“, kazao je Vujanović.

On smatra da država to čini, ali da nije napravila mehanizme u kojima će rast zaposlenih imati kao posljedicu i pad nezaposlenih. Predsjednik je dodao da smatra da ljudi nisu dovoljno motivisani da se angažuju u malom i srednjem biznisu kao i preduzetništvu, navodeći da je potrebna stimulacija preduzetništva posebno na sjeveru.

Vujanović je kazao da sa konferencije treba uputiti i poruku da nema budućnosti, ni razvojne ni prosperitetne, ukoliko se ekonomija ne postavi kao prioritetni cilj, navodeći da se svuda sve lakše rešava u uslovima dobre ekonomije i visokog državnog standarda.

„Rekao bih, specifično za Crnu Goru, i ove naše nesrećne podjele će se lakše riješiti ukoliko imamo bolji ekonomski ambijent. Generalno treba afirmisati razvoj ekonomije, kroz potrebu države i društva da stvore uslove za to, ali i kroz odgovornost građana da budu odlučni i spremni da u sferi malog i srednjeg biznisa i preduzetništva, poljoprivredi i turizmu nađu šanse za zaposlanje i kvalitetan život“, poručio je on.

Zaštitnik Baković je ocijenio da je diskriminacija jedan od najekstremnijih oblika ugrožavanja ljudskog dostojanstva i ograničenja osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Prema riječima Bakovića, tokom 2016. godine Zaštitnik, kao centralno tijelo za zaštitu od diskriminacije, u radu je imao 151 predmet u kojima je tražena zaštita od diskriminacije. „Od tog broja, 57 predmeta bilo je u oblasti rada i zapošljavanja, po različitim pravno zaštićenim osnovima razlikovanja, od kojih preovladava politička pripadnost“.

Takođe, građani su se obraćali Zaštitniku ističući probleme kandidata prilikom intervjuisanja za posao, naglašavajući praksu postavljanja nedozvoljenih, uvredljivih i diskriminatornih pitanja.

„U cilju obezbjeđivanja efektivnog ostvarivanja prava na jednake mogućnosti i jednak tretman u oblastima zapošljavanja i rada bez diskriminacije, država ima obavezu ne samo da prizna ovo pravo, već i da preduzme odgovarajuće mjere radi obezbjeđenja ili unapređenja njegove primjene“, naveo je Zaštitnik.

On je poručio da zajednički rad institucija mora biti usmjeren ne samo na postupanje po prijavljenim slučajevima diskriminacije, već i na podizanje nivoa svijesti o diskriminaciji, kako građana, tako i svih aktera sistema koji svojim aktom, postupanjem ili propuštanjem postupanja mogu izvršiti diskriminaciju.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da taj resor, prateći prilike na tržištu rada i u sferi zapošljavanja konstatuje da postoji razlika između propisanog i realnog stanja u ovim oblastima i da postoje slučajevi nejednakosti građana u pristupu pravima.

On je rekao da se kršenje radnog zakonodavstva smatra diskriminacijom koja se direktno odražava na egzisteciju zaposlenih i njihovih porodica, „a samim tim i na ličnost, čast i ugled zaposlenog, i kao takva se sankcioniše od strane državnih organa“.

Purišić je kazao i da se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu (mobing) primjenjuje u punom kapacitetu i da nije mali broj onih slučajeva koji su riješeni pred posrednikom za mobing.

Prema riječima ministra, iz razloga što je diskriminacija teško dokaziva i kad je očigledna, zadatak je nacionalnih institucija da kvalitetno i dosljedno izvršavaju svoje obaveze u zaštiti od diskriminacije na radu i u zapošljavanju, i da u tom pravcu ostvare dobru saradnju i postignu znatno bolje rezultate u narednom periodu.

Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorka Maryse Daviet rekla je da je fenomen diskriminacije na radu i zapošljavanju i dalje prisutan i predstavlja prijetnju, kako u regionu tako i svuda u svijetu gdje je OEBS prisutan. „Zato ova organizacija ima sve snažniju želju da se ta pojava pobijedi“.

Daviet smatra da su potrebni zajednički napori, odlučna posvečenost i udruživanje rasploživih resursa međunarodne i lokalne zajednice kao i civilnog društva u borbi protiv diskriminacije ali i prevenciji, posebno za ranjive grupe.

„Vrijednosti tolerancije i suživota ukorijenjene su u crnogorskom društvu koje je uvijek bilo multikulturalno i multietničko društvo. Od obnove nezavisnosti Crna Gora je napravila izvanredan napredak u unapredjenju ljudskih prava i pretvaranje istih u ono što je danas stvarnost. Mnogo je ostvareno ali ima još posla koji treba uraditi“, ocijenila je ona. Daviet je dodala da je ključna primjena usvojenih zakona, kao i da izazovi koji postoje u ovoj oblasti nisu samo stvar Valde, već svih institucija ali i pojedinaca.

Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori Angela Longo podsjetila je da je ta organizacija u okviru projekta Podrška nacionalnim institucijama u borbi protiv diskriminacije obezbijedila sprovođenje istraživanja o ljudskim pravima, koje je sproveo CEDEM i čiji rezultati su predstavljeni prošle sedmice.

„Istraživanje je reflektovalo percepciju građana o instituciji Zaštitnika kao najefektnijeg nacionalnog mehanizma u zaštiti od diskriminacije, prepoznavajući na taj način i rezultate naše saradnje“, rekla je ona.

Longo je podsjetila da je istraživanje pokazalo da građani Crne Gore vjeruju da postoji i dalje snažna diskriminacija na radu  zapošljavanju,“ što je posebno osjetljivo u vrijeme kad je stopa nezaposlenosti visoka“

Ona smatra da je tema konferencije i zbog toga dodatno važna i dodala da se SE raduje nastavku partnerstva i budućoj podršci nacionalnim institucijama.

Predstavnica Konrad Adenauer Fondacije Sanija Šljivančanin kazala je da je ta organizacija prepoznala instituciju Ombudsmana kao dobrog partnera, „kao nekog ko rezultatima svog rada zavređuje našu podršku“.

Ona je ukazala da je podrška konferenciji vid podrške državi Crnoj  Gori i njenom demokratskom prosperitetu, na način što se podržavamo snaženje institucija.

Rukovodilac tima Savjeta za regionalnu saradnju – Integracija Roma 2020, Orhan Usein kazao je da, kada se radi o integraciji Roma na tržištu rada i u zapošljavanju, ta pitanju jesu usko vezana sa pitanjima jednakosti i dostojanstvenog života.

„Na osnovu mnogih istraživanja i analiza, u regionu je stopa nezaposlenosti Roma dva puta veća od stope nezaposlenosti ostatka populacije. Ti podaci zapravo pokazuju da postoji sistematska diskriminacija u odnosu na ovu populaciju“, ukazao je on.

Prema Balkan barometru, manja i srednja preduzeća u regionu sklanija su da ne zapošljavaju Rome, u odnosu na veća i međunarodna preduzeća, koja su za to otvorenija. Usein je naveo da su Romi uglavnom upućeni na neformalno zapošljavanje i poslove, ali je ukazao da treba imati na umu i otvaranje ka inovacijama i novim trendovima u zapošljavanju.

Današnji paneli posvećeni su temama „Međunarodni i evropski standardi u zaštiti od diskriminacije  na radu i u zapošljavanju“, „Kvalitet nacionalnog zakonodavstva kao preduslov za uspješnu  institucionalnu zaštitu od diskriminacije na radu“ i “Jačanje institucionalnih kapaciteta u borbi protiv diskriminacije“.

 U okviru ovih panela govori se o UN standardima i kvazi-sudskoj praksi u borbi protiv diskriminacije, evropskim anti-diskriminacionim standardima kao i smjernicama i preporukama za harmonizaciju. Takođe će se razmatrati usklađivanje sa međunarodnim i evropskim standardima, nacionalno u odnosu na međunarodno pravo i kvalitet zakona u odnosu na kvalitet nacionalne pravne prakse.

Predstavnici regionalnih institucija ombudsmana, tijela za jednakost, civilnog društva, sindikati, agencije za zapošljavanje iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, Ustavnog suda Crne Gore kao i međunarodni eksperti.