Savjetnica na skupu "Efikasnost mehanizama zaštite u slučajevima diskriminacije“

Samostalna savjetnica iz sektora za zaštitu od diskriminacije, Milena Krsmanović, bila je učesnica okruglog stola „Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, koji je 17. juna organizovao Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Poziv za učešće upućen je od strane Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ), koja je, zajedno sa Institucijom ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine organizovala ovaj skup, osmišljen kao međunarodno savjetovanje. Savjetnica Krsmanović govorila je u dijelu skupa pod nazivom   „Efikasnost mehanizama zaštite u slučajevima diskriminacije“.

 Teme pojedinačnih sesija odnosile su se na ulogu tijela za jednakost kao centralnih institucija u zaštiti od diskriminacije, ulogu pravosudnih institucija i tužilaštava u postupcima zaštite od diskriminacije, kao i ulogu drugih aktera u prevenciji i zaštiti od diskriminacije.

 Okrugli sto otvorile su Margreet Goelema, menadžerica GIZ-ovog projekta „Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu - Pravna reforma“ i Jasminka Džumhur, Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

 Diskutanti su bili predstavnici Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, pravosudnih institucija, Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine, medija i drugih aktera u prevenciji i zaštiti od diskriminacije.

G-đa Krsmanović govorila je o djelotvornim mehanizmina zaštite od diskriminacije u slučaju Crne Gore, ulozi Zaštitnika ljudskih prava i sloboda kao centralnog mehanizma u zaštiti od diskriminacije, postupcima po pojedinačnim pritužbama, pravnoj prirodi preporuka, primjenljivosti međunarodnog antidiskriminacionog prava u sačinjavanju mišljenja i drugim aspektima kvazisudskog i preventivnog djelovanja Institucije.

 Takođe je podsjetila na odnos Zaštitnika sa pravosudnim institucijama, konkurenciju postupaka u slučaju istovremenog podizanja tužbe i podnošenja pritužbe radi zaštite od diskriminacije, kao i na standarde u dokazivanju ove protivpravne pojave oličene u „obrnutom teretu dokazivanja“.

Krsmanović je napravila poređenje mandatnih ovlašćenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Institucije ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Ona je pozdravila posljednje izmjene Zakona o zabrani diskriminacije BiH, shodno kojima je sud dužan uzeti u razmatranje mišljenje Ombudsmena u slučaju da je povodom iste činjenično-pravne stvari okončan postupak pred ovom Institucijom.

Krsmanović je ukazala da će ovom zakonskom intervencijom značajno ojačati korespodencija dva odvojena i nezavisna mehanizma zaštite, ali i da će Ombudsmen na temelju kvalitetnih mišljenja doprinijeti unapređenju sudske prakse u ovoj oblasti. Izrazila je očekivanje da će izmjene osnovnog Zakona o zabrani diskriminacije u Crnoj Gori slijediti predočeni primjer Bosne i Hercegovine.