Okrugli sto o izazovima u primjeni III Fakultativnog protokola

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore organizovala je danas okrugli sto, sa ciljem upoznavanja stručne javnosti sa značenjem i obavezama koje proizilaze iz III Fakultativnog protokola o kumunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta.

Skup pod nazivom Fakultativni protokol o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta - Izazovi u primjeni, organizovan je u saradnji sa predstavništvom Save the Children-a za sjeverozapadni Balkan.

Zahvaljujući ovom dokumentu, djeca koja trpe bilo koji oblik kršenja garantovanih prava imaju mogućnost da podnesu predstavku Komitetu, ukoliko zaštitu nisu uspjela da ostvare u svojim državama. Fakultativni protokol o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta Generalna skupština UN usvojila je krajem 2011. godine. Crna Gora ga je potpisala 2012.godine u Ženevi, a Skupština Crne Gore je u julu 2013. godine donijela Zakon o potvrđivanju ovog dokumenta.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, ukazao je da Protokol još nije zaživio.„ Ali očekujemo da hoće, jer je značajan dokument“.

On je ocijenio da je veoma važno omogućiti da se pravda zadovolji na nivou države, pojašnjavajući da se samo tako  može reći da postoji vladavina prava i da se može dobiti povjerenje međunarodnih institucija. Baković je naveo da je zato veoma važna informisanost nadležnih državnih organa o standardima i procedurama u ovoj oblasti.

Zaštitnik je podsjetio da Konvencija o pravima djeteta (usvojena 20. novembra 1989.godine) prvi put na jednom mjestu kodifikuje sva ljudska prava posvećena djeci i predstavlja najvažniji međunarodni ugovor o pravima djeteta.

Prema njegovim riječima, usvajanje i ratifikacija dokumenata koji se odnose na ljudska prava i slobode i prava djeteta, predstavlja tek prvi korak u njihovoj zaštiti, „jer su ti dokumenti bezvrijedni, ukoliko se ne primjenjuju djelotvorno“.

„ Države se često obavezuju na poštovanje dokumenata o ljudskim pravima, ali ih kao takve ne primjenjuju, ili ih nedovoljno primjenjuju. Zbog toga je važno da postoje nacionalni kao i međunarodni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i prava djeteta“, ukazao je Baković.

Prema njegovim riječima, najvažniji mehanizmi za zaštitu prava djeteta na nacionalnom nivou su sudska zaštita, zaštita pred Ustavnim sudom i zaštita pred Ombudsmanom- kao nezavisnom institucijom.

Baković je rekao da se, iz godine u godinu, povećava broj neposrednih obraćanja djece Instituciji, i da ta obraćanja nekada i nijesu pritužbe, već predlozi, molbe za savjet i slično.

On je pojasnio da učešće djeteta u građansko – sudskom postupku zahtijeva da pravosuđe bude prilagođeno djeci, što podrazumijeva da se djetetu obezbijedi pristup sudovima, da dobije sve potrebne informacije, bude pripremljeno za dolazak u sud, ima odgovarajuću pomoć tokom sudskog postupka i dr.

„U svakom sudskom postupku u kojem se odlučuje o pravima i interesima djeteta, dijete ima pravo da slobodno izrazi svoje mišljenje. Praksa pokazuje da ovi standardi još uvijek nijesu ispoštovani i da postoje brojni problemi u vezi učešća djeteta u sudskim postupcima“, naveo je Zaštitnik.

On je kazao da, u skladu sa Konvencijom, Komitet analizira – provjerava dostignuća država ugovornica o obavezama preuzetih tim dokumentom. Baković je naveo da su države obavezne da podnose redovne izvještaje Komitetu, koji sadrže informacije koje će mu omogućiti sveoubuhvatno sagledavanje stanja djeteta.

„Komitetu se podnose i alternativni izvještaji uz redovne izvještaje države, od strane NVO. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda takođe ima pravo na dostavljanje alternativnih izvještaja. Trenutno, smo završili alternativni izvještaj povodom drugog i trećeg redovnog državnog izvještaja i dostavicemo ga Komitetu. Uz ovaj naš izvještaj, kao aneks, dostavicemo i Izvještaj djece – Zlatnih savjetnika Zaštitnika“, najavio je on.

Zaštitnik je rekao da jurisprudencija Evropskog suda ukazuje na široko tumačenje Evropske konvencije koje sudu omogućava da se sud bavi skoro svim oblastima prava djeteta i da je taj nedotatak pokazao da se radi o ozbiljnoij slabosti međunarodnog sistema pravne zaštite djece.

„Stoga se pristupilo usvajanju Trećeg Opcionog protokola i s pravom se očekuje da će on ojačati i dopuniti nacionalne i regionalne mehanizme kojima se djeci omogućava da podnose pritužbe zbog kršenja njihovih prava, te da će unaprijediti implementaciju Konvencije“, zaključio je Baković.

Zamjenica Zaštitnika za oblast prava djeteta, Snežana Mijušković, kazala je da je do danas  ukupno 50 država poptpisalo Protokol, a ratifikovale ga 34.

Prema njenim riječima, usvajanjem Protokola međunarodna zajednica je nedvosmisleno stavila prava djeteta u ravan sa svim ostalim ljudskim pravima i kategorijama beneficijara ljudskih prava i priznala da dijete ili grupa djece, imaju pravo da podnesu predstavku međunarodnom tijelu, kao i odrasli.

„Naravno, najbolje rješenje za djecu i ostvarivanje njihovih prava jeste postojanje sistema u kojem su djeca sigurna i zaštićena u svojim zajednicama  - u svojim zemljama. Međutim, ako se prava nekog djeteta krše i ako dijete ne može pronaći rješenje problema u svojoj državi, i nakon što se sve mogućnosti za rješavanje problema iscrpe unutar zemlje, III Fakultativni protokol omogućava djeci da podnesu predstavku Komitetu“, kazala je Mijušković.

Ona je dodala da je važno naglasiti da upravo ovaj mehanizam, u zemljama koje su ga ratifikovale, podsticajno djeluje na vlede država kao bi stvarale uslove koji omogućavaju poštovanje prava djeteta i ostvarivanje negovog najboljeg interesa, kako na nacionalmom tako i na lokalnom nivou.

Predstavnik Save the children-a Ahmed Pjano predstavio je III Fakultativni protokol o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta i mogućnosti koje on pruža.

Pjano je kazao da je Crna Gora među prvim državama potpisala ovaj dokument, čime je, kako je ocijenio, preuzela na sebe obavezu da bude perjanica u ostvarivanju prava djece.

On je rekao da je Protokol stupio na snagu i počeo da se primjenjuje od 2014.godine i da od tada nije bilo pritužbi iz Crne Gore. „To može da znači da je stanje idealno, ili, što je vjerovatnije, da ljudi nisu dovoljno informisani o načinu ostvarenja svojih prava“.

Profesorica niškog Pravnog fakulteta, Nevena Petrušić govorila je i o obavezama države u postupku meritornog odlučivanja, sklapanja prijateljskog poravnanja,u sprovođenju preporuka Komiteta, kao i važnosti dobre edukacije nadležnih državnih organa u ovoj oblasti ukoliko dođe do predstavki koje se odnose na Crnu Goru.

Ona je podsjetila da je Ombudsman jedina institucija kojoj se dijete sada može neposredno obratiti.

Petrušić je ukazala da bi trebalo mjenjati paradoksalnu situaciju da se djeca mogu direktno obratiti Komitetu a ne mogu nacionalnim sudovima. Ona se saglasila da je potpisivanjem Protokola Crna Gora postala perjanica u zaštiti prava djeteta.

Ona je predstavila ji šematski prikaz postupka – podnošenja predstavke djeteta ili grupe djece, kada su sva domaća sredstva iscrpljena

Tokom diskusije je ocijenjeno veoma korisnim organizovanje ovakvog skupa koji je predstavnicima nadležnih državnih organa i drugim zainteresovanim subjektima omogućio da se bliže upoznaju sa obaveza, pravilima i procedurama o ovoj oblasti.

Današnjem skupu prisustvovali su i predstavnici Skupštine Crne Gore, nadležnih ministarstava, pravosudnih i inspekcijskih organa, akedmskog i civilnog sektora kao i medija.