Zaštitnik na završnoj konferenciji projekta „Jačanje javnog aktivizma Roma"

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, govorio je danas na završnoj konferenciji projekta „Jačanje javnog aktivizma Roma – Ujedinjeni možemo više “.

Zaštitnik je imao izlaganje na temu „Mehanizmi zaštite od diskriminacije i kršenja ljudskih prava“, u okviru koje je govorio o mehanizmima zaštite od diskriminacije i kršenju ljudskih prava romske manjinske zajednice, sa stanovišta ključnih problema koji pripadnicima te zajednice onemogućavaju jednako uživanje osnovnih ljudskih prava i sloboda i punu integraciju u najznačajnije sfere društvenog života i djelovanja.

Konferenciju su organizovali NVP Mladi Romi u saradnji sa Unijom Slobodnih Sindikata Crne Gore i Koalicijom Romski krug.

Baković je pohvalio napore civilnog sektora, koji, kako je kazao, posvećeno djeluje u zaštiti ljudskih prava pripadnika romske zajednice.

„ Podsjećam da je pravo na nediskriminaciju jedno od osnovnih ljudskih prava i osnov za ostvarivanje svih drugih ljudskih prava i sloboda. Zabrana diskriminacije definisana je brojnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i ugrađena u savremene demokratske pravne sisteme kao jedan od osnovnih ustavnih principa“, rekao je Zaštitnik.

Prema njegovim rijelima, poštujući međunarodne standarde, uporedna iskustva i normativna rješenja demokratskih zemalja, Crna Gora je u značajnoj mjeri razvila svoje antidiskriminaciono zakonodavstvo.

Zaštitnik je podsjetio da je jedan od temeljnih propisa u ovoj oblasti  Zakon o zabrani diskriminacije (iz 2010. godine), kao i da je ta oblast uređena i Zakonom o manjinskim pravima i slobodama.

On je ukazao da u okviru svog mandata Zaštitnik postupa po pojedinačnim ili grupnim pritužbama u vezi sa diskriminacijom, podnosiocima pritužbi daje potrebna obavještenja o njihovim pravima i obavezama, kao i mogućnostima zaštite u slučajevima diskriminacije, donosi mišljenja i preporuke u svrhu otklanjanja diskriminacije, pokreće sudski postupak za zaštitu od diskriminacije ili u njemu učestvuje u svojstvu umješača, prikuplja i analizira podatke o slučajevima diskriminacije i upozorava javnost na pojavu težih oblika diskriminacije.

„Sudski parnični postupak za zaštitu od diskriminacije pokreće se posebnom tužbom, kojom se može tražiti: utvrđivanje diskriminacije, zabrana diskriminacije, uklanjanje njenih posljedica, naknada štete i objavljivanje presude kojom je utvrđeno postojanje diskriminacije. Sudski postupak za zaštitu od diskriminacije se u načelu vodi prema pravilima parničnog postupka“, rekao je Baković.

On je naveo da praksa pokazuje da je žrtvama diskriminacije, zbog nedostupnosti informacija, nedostatka neposrednih dokaza i kompleksnosti ove pojave, veoma teško sa potpunom izvjesnošću da dokažu da je nejednako postupanje zasnovano na nekom njihovom ličnom svojstvu.“ Upravo se primjenom ovog instituta odstupa od standardnih pravila u dokazivanju, čime se značajno olakšava procesni položaj žrtava i žrtve ohrabruju da prijave diskriminaciju i zatraže zaštitu u odgovarajućim postupcima“.

Baković je dodao da u dosadašnjoj praksi Institucije, pripadnici romske manjinske zajednice pritužbama i drugim obraćanjima tražili su: zaštitu od diskriminacije po osnovu zapošljavanja ili prestanka radnog odnosa; zaštitu prava na učenički i studentski standard i redovno stipendiranje iz budžetskih sredstava; zaštitu od govora mržnje izraženog na internet portalima, društvenim mrežama i drugom javnom prostoru; zaštitu prilikom regulisanja pravnog statusa i pribavljanja dokumentacije; te zaštitu od diskriminacije u pristupu zdravstvenim, socijalnim i drugim uslugama.

„Na osnovu postupanja po pritužbama, rezultata više istraživanja ( NVO sektora, državnih organa i međunarodnih tijela) i drugih relevantnih saznanja, evidentno je da je položaj ove manjinske zajednice u Crnoj Gori i dalje težak i nezadovoljavajući u svim ključnim aspektima života“, ocijenio je Zaštitnik.

Baković je kazao da rezultati dostupnih istraživanja javnog mnjenja o percepciji diskriminacije pokazuju da su  Romi i dalje u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu.

On je dodao da se ključni problemi koji ometaju, usporavaju ili onemogućavaju društvenu inkluziju Roma primarno  odnose na nizak nivo obrazovanja i stručne osposobljenosti; tešku ekonomsku i socijalnu situaciju; neformalno zapošljavanje i ograničenu ponudu radnih mjesta; život u nesigurnim i nestandardizovanim prebivalištima; nedostatak nekretnina i stalnih izvora primanja; diskriminaciju i neprihvatanje od šire zajednice.

„Romi nemaju autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore, niti u skupštinama jedinica lokalne samouprave. Njihova participacija u procesu donošenja odluka svodi se na neposredno glasanje prilikom sprovođenja izbora. Posljednje Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika nijesu obezbijedile uslove za ulazak predstavnika romske zajednice u nacionalni i lokalne parlamente“, kazao je Zaštitnik.

On je ukazao da je problem političke podzastupljenosti već duže vremena prepoznat i naglašen i u u strategijama za poboljšanje položaja romske zajednice u Crnoj Gori, ali se strateški ciljevi još uvijek ne ostvaruju.

Zaštitnik je konstatovao da su do sada preduzete mjere i aktivnosti na unaprjeđenju položaja Roma u Crnoj Gori dale određene rezultate, ali da je stanje još uvijek teško i nezadovoljavajuće.

„Postignut je određeni napredak u realizaciji dosadašnjih Strategija za poboljšanje položaja romske populacije u Crnoj Gori (za period 2008-2012 i 2012-2016).  Međutim, očekivani rezultati u pogledu poboljšanja ukupnog položaja ove zajednice kao kolektiviteta su izostali, što je konstatovano i novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma (2016 – 2020)“, naveo je on.

Baković je rekao da je u cilju stvaranja uslova za održive rezultate, neophodno da se pristupi doslednoj primijeni Strategija, što podrazumijeva integrativni pristup zasnovan na saradnji svih aktera sistema, posebno na intenziviranje učešća predstavnika same romske zajednice.

Današnja konferencija predstavlja završni događaj projekta koji se implementira od februara 2016. godine, a uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Na skupu su govorili još i  predsjednik NVO „Mladi Romi“ Samir Jaha, predstavnik Unije slobodnih sindikata Vukašin Zogović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kao i šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.