Osnovana Mreža ombudsmana za saradnju na području životne sredine

Predstavnici institucija ombudsmana Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije potpisali su Deklaraciju o uspostavljanju Mreže ombudsmana na području životne sredine i ljudskih prava.

Deklaracija je potpisana na 4. međunarodnoj konferenciji „Životna sredina i ljudska prava: Učešće javnosti u ekološkim pitanjima“, koja je 15. septembra održana u Ljubljani. U  ime Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Deklaraciju je potpisao  zamjenik Petar Ivezić.

U Deklaraciji se navodi da je pravo na zdravu životnu sredinu jedno od temeljnih ljudskih prava (treće generacije), za čije ostvarivanje se moraju zauzimati sve države, preduzimanjem sistemskih mjera. Cilj Mreže jeste uspostavljanje čvršće saradnje među članicama, razmjena znanja, saznanja i iskustava kao i pozitivne prakse, dalji razvoj vidova reakcije ombudsmana na području životne sredine kao i zajedničko djelovanje i međusobna podrška pri izvršavanju poslanstva ombudsmana na području životne sredine.

Mreža je otvorena za saradnju sa regionalnim, evropskim i međunarodnim organizacijama koje imaju slične ciljeve ostvarivanja prava na zdravu životnu sredinu.Mreža, takođe, može da oblikuje radne grupe za pojedina specifićna pitanja.

Zamjenik Ivezić govoreći na temu „Pravo na zdravu životni sredinu u Crnoj Gori i uloga Ombudsmana“, istakao je da je unaprijeđen normativni i institucionalni okvir u oblasti zaštite životne sredine, kojim su u značajnoj mjeri stvoreni uslovi za potpunije ostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu, uz primijenu visokih međunarodnih standarda.

On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu o pitanjima životne sredine  prema kojoj građani imaju pravo na tačne informacije  o pojavama i aktivnostima koje mogu imati uticaj  na kvalitet životne sredine, zdravlje ljudi i životinja, njihovo pravo da učestvuju u donošenju odluka u izradi planova i programa koji se tiču životne sredine.

„Istovremeno se radi i na podizanju svijesti građana u oblasti zaštite životne sredine putem medija, radionica, konferencija, okruglih stolova i dr“, dodao je Ivezić.

Prema njegovim riječima, Zaštitnik redovno prati kvalitet vazduha u Crnoj Gori, pogotovo u opštinama Pljevlja, Nikšić, Bar i Podgorica, gdje u zimskom periodu dolazi do prekoračenja srednjih dnevnih dozvoljenih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu.

On je, između ostalog, ukazao da na kvalitet vazduha utiču individualna ložišta, meteorološke prilike, uz kumulativno dejstvo konstantnih emisija iz industrije i saobraćaja. „Što je uslovljeno i pojavama temperaturnih invazija uz visok atmosverski pritisak, što dovodi do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnim slojevima atmosfere“.

„Pa u tom cilju Zaštitnik je ukazao da je za rješavanje problema neophodno bez odlaganja pristupiti sprovođenju zajedničkih mjera državnih i lokalnih organa, u skladu sa njihovim nadležnostima, donijeti  Plan zaštite sa mjerama sanacije stanja životne sredine u navedenim opštinama i redovno obaviještavati javnost o realizaciji smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu i analizi sprovedenih monitoringa svih segmenata životne sredine“, naveo je zamjenik Ivezić.

On je ukazao da se u praksi dešavaju slučajevi povreda zajamčenog prava na zdravu životnu sredinju, iako u Crnoj Gori postoji dobar normativni i institucionalni okvir za zaštitu životne sredine - zbog nedovoljno razvijene ekološke svijesti, nedovoljne informisanosti građana  o pravu na zdravu životnu sredinu, pravu na slobodan pristup informacijama, pravu na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču zaštite životne sredine, kao i pravu na pristup pravdi za zaštitu tih prava.

Ivezić je kazao da su se instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda od početka njenog rada građani obraćali pritužbama zbog ugrožavanja prava na zdravu životnu sredinu. Oni su uglavnom isticali da im je to pravo ugroženo izgradnjom  i radom određenih privrednih objekata, postavljanje baznih stanica mobilne telefonije, električnih vodova (zbog bojazni od prekomjernog zračenja), buke i neprijatnih mirisa životnjskog porijekla, kao i emitovanjem preglasne muzike i buke iz ugostiteljskih objekata.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije, Baruta Pahora, a domaćin konferencije bio je Ombudsman  Slovenije.