Zaštitnik na sedmom zasijedanju "Ženskog parlamenta"

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, govorio je na sedmom zasijedanju “Ženskog parlamenta”, posvećenog realizaciji aktivnosti na polju sprječavanja i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici, u toku globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.

Zasijedanje je otvorio predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, a osim njega prisutnima i javnosti obratili su se i potpredsjednici Skupštine, Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije, Brankica Janković kao i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak.

Nakon toga su članovi/ce Vlade Crne Gore odgovarali na pitanja učesnica, predstavnica ženskih grupa parlamentarnih partija, kao i civilnog društva.

Zaštitnik je kazao da Crna Gora ima uređen zakonodavni okvir za prevenciju i zaštitu od nasilja u porodici, podsjetivši da je država potpisala Istanbulsku konvenciju.

Kako je naveo, time se dražava obavezala da će primjenjivati standard dužne pažnje u prevenciji, otkrivanju, suzbijanju i procesuiranju i sankcionisanju akata nasilja“.

„Imamo zakone, a kakva nam je stvarnost?Ona nije ružižasta, u Crnoj Gori ovo je ozbiljan i zabrinjavajući fenomen i pojava. Studije, istraživanja i izvještaji domaćih i međunarodnih institucija pokazuju da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici zabrinjavajuće prisutno“, rekao je Zaštitnik.

On je kazao da odgovor nadležnih organa za sprovođenje zakona za sada nije bio odgovarajući.

Baković je podsjetio da su prema podacima Sudskog savjeta, sudovi u Crnoj Gori tokom 2016. godine imali u radu 249 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

On je dodao da su prema podacima Višeg suda za prekršaje, sudovi za prekršaje u toku 2016. godine imali ukupno u radu 2.073 predmeta zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

„Ove brojke mogu ukazivati na to da je porasla svijest kod žena da prijavljuju nasilje, da su žrtve nasilja ohrabrene da više to čine. Prema stavu institucije prisutno je i jedno i drugo. Svi ovi izvještaji ukazuju, a posebno nevladin sektor da kaznena politika i za krivična djela i za prekršaje do sada nije bila odgovarajuća „ kazao je Zaštitnik.

On je upozorio da se ne može ništa očekivati, ako nema efikasn i brze reakcije.

„Ako se žrtva ne zaštiti od onog momenta, ako ne učinimo da se formira određeni broj skloništa da žrtve nasilja, prevashodno žene i djeca, dobiju podršku da dobiju prostor gdje će izvjesno vrijeme stanovati, ako se nasilnik ne ukloni iz porodice, ako se ne zaštiti žrtva, ako se žrtva posle izvjesnog vremena mora vratiti da živi sa nasilnikom - onda vi vidite u kakvoj smo situaciji", dodao je Baković.