Završene promotivne aktivnosti za III Opcioni protokol

Održanim okruglim stolovima i radionicama u školama u Pljevljima i Kotoru institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore završila je promotivni ciklus III Opcionog protokola o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta.

 

U prethodnom periodu je u saradnji sa međunarodnom organizacijom Save the Children, organizovala više aktivnosti u cilju promocije ovog dokumenta u Bijelom Polju, Baru, Nikšiću, Pljevljima i Kotoru, a u prvom dijelu godine i u Glavnom grdau Podgorici.

 

Save the children, sa sjedištem u Sarajevu, pomogo je realizaciju projekta promocije koji obuhvata okrugle stolove i radionice sa djecom.

U posljednja dva grada savjentici iz sekotra za zaštitu dječjih prava održali su radionice i dijelili edukativne brošure u školama „Salko Aljković“, „Ristan Pavlović“ (PV) , obrazovni centar Šavnik, „Savo Ilić“, „Njegoš“ (KO).  U okviru posjete Kotoru obišli su i školu „Nikola Đurković“ (Radanovići) i „Stefan Mitrov Ljubiša“ (Budva). Okruglim stolovima prisustvovali su predstavnici obrazovnih i ustanova socijalne

zaštite, sudstva, tužilaštva, policije, Opštine, nevladinog sektora i medija.

 

Sa njima je o Opcionom Protokolu ali i drugim pitanjima koja su u vezi sa ovom oblašću razgovarala zamjenica Zaštitnika za oblast prava djeteta, mladih i socijalnog staranja, Snežana Mijušković. Ona je govorila o samoj Konvenciji, njenim protokolima, izazovima u primjeni ovih

dokumenata, njihovoj prirodi kao i o obavezama i odgovornostima onih koji rade sa djecom i za djecu.

 

Generalna skupština UN je krajem 2011. godine usvojila III Fakultativni protokol o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta, koji se odnosi na procedure podnošenja predstavki – žalbi Komitetu za prava djeteta, kao nadzornom tijelu za sprovođenje Konvencije. Fakultativni protokol Crna Gora je potpisala 2012.godine u Ženevi, a Skupština Crne Gore je u julu 2013. godine donijela Zakon

o potvrđivanju ovog dokumenta.

 

Zamjenica Mijušković podsjetila je da djeca koja trpe bilo koji oblik kršenja garantovanih prava imaju mogućnost da podnesu predstavku Komitetu, ukoliko zaštitu nisu uspjela da ostvare u svojim državama.

 

“Države su dužne da slučajeve kršenja prava rješavaju kroz nacionalni pravosudni sistem. U slučajevima kada ostvarivanje prava nije omogućeno na nacionalnom nivou, neophodno je postojanje sistema koji može riješiti kršenje prava na međunarodnom nivou”, ukazala je ona.

 

Mijušković je kazala da je najpoželjnija situacija da se ljudska prava generalno i prava djece štite na nacionalnom nivou. Posebna pažnja bila je usmjerena na priču o dječjoj participaciji, odnosno pravu djeteta da izrazi svoje mišljenje u skladu sa svojim uzrastom i intelektualnim

sposobnostima.

 

Učesnici okruglih stolova iznijeli su svoje viđenje o stanju dječjih prava, navodeći primjeri iz prakse koji ilustruju neke od izazova i problema u pojedinim oblastima. Između ostalog, naglašen je i aktuelni problem sa angažovanjem asistenata u nastavi kao i stručnog kadra u vidu pedagoga i psihologa.

 

Ocijenjeno je da je potrebno preduzimati jače preventivne mjere u suzbijanju svih vidova problema koje djeca mogu imati, kako bi se preduprijedilo da slučajevi eskaliraju i završe pred centrima za socijalni rad ili eventualno policijom, tužilaštvom i pravosudnim organima.

Stručnjaci koji rade sa djecom smatraju da je potrebno ovakve i slične edukativne i promotivne aktivnosti iz oblasti dječjih prava treba fokusirati na djecu iz trećeg, četvrtog i petog razreda osnovnih škola.

 

Takođe, razgovarano je o edukacijama namijenjenim za roditelje/staratelje kako bi se njihova uloga u vaspitanju djece održala i jačala kao najvažnija potpora obrazovnom sistemu.

 

Konstatovano je da rastu zahtjevi i očekivanja kako roditelja tao i djece, a da se sve više prepoznaje da u drugi plan ostaju obaveze koje djeca imaju.

 

Sa ovih skupova je poručeno da međusektorska i međuinstitucionalna saradnja moraju biti bolje i da njihovo jačanje treba da bude jedan od prioriteta u narednom periodu.

 

Predstavnici pravosudnih institucija i centara za socijalni rad ukazali su na brojne probleme koji se tiču prava djece u brakorazvodnim postupcima, posebno u dijelu izdržavanja, naplate alimentacije kao i instruisanje volje djeteta od strane roditelja.