Prevencija najbolji oblik borbe protiv ekstremizma

Nasilni ekstremizam predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava i jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i sloboda zagarantovanih međunarodnim konvencijama, kazao je Zaštitnik ljudskih prava I sloboda Crne Gore Šućko Baković.

On je na otvaranju radionice Izgradnja kapaciteta za prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizma, rekao da je prevencija najefikasniji način za borbu protiv radikalizma koji vodi ka nasilnom ekstremizmu.

Dvodnevnu radionicu organizovao je Centar za prevenciju masovnih zločina iz Budimpešte, u saradnji sa ministarstvima vanjskih poslova i ljudskih i manjinskih prava. Cilj radionice je suprostavljanje radikalnim trendovima i jačanje nacionalnih kapaciteta u sprječavanju ekstremizma, uzimajući u obzir najbolje prakse.

Zaštitnik je podsjetio da su dаnаs nasilni ekstremizam i terorizаm prepoznati kаo jedni od nаjvećih destruktivnih pojаvа u ljudskom društvu.

“Nasilni ekstremizam i terorizam  su zajednički izazovi Evropske Unije i Zapadnog Balkana, koji zаhtijevаju sаrаdnju između držÐ°vа nа međunаrodnom i regionаlnom nivou. Nasilni ekstremizam predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava i jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i sloboda zagarantovanih međunarodnim konvencijama”, kazao je Baković.

Prema njegovim riječima, nasilni ekstremizam nije pojava 21.vijeka ali savremeni nasilni ekstremizam ima nove karakteristike –“ procesi globalizacije dovode do pojave nove vrste povezanosti grupacija, upotreba novih komunikacijskih tehnologija pomoću koji se pojedinci i grupe lakše povezuju, ali i lakše regrutuju i dovode do drugačijeg nivoa nepredvidivosti”.

Zaštitnik je naveo da društvene mreže zbog lake dostupnosti predstavljaju pogodno mjesto za ostvarenje skrivenih ciljeva pojedinaca ili grupa koje propagiraju netoleranciju, etničke tenzije, diskriminaciju, nepoštovanje ljudskih prava i da veoma često pozivaju i na nasilje kao oblik rješavanja kriza.

Zato je, kako je kazao, neophodno da korisnici društvenih mreža, a posebno mladi i djeca postanu digitalni građani, a ne samo digitalni korisnici.

“Govor mržnje sve je prisutniji. On ne mora nužno dovoditi do zločina, ali u svakom slučaju ugrožava ljudska prava i slobode, i negativno utiče na etničke odnose, na odnose prema ranjivim grupama, na  proces pomirenja i društvenu klimu u cjelini”, upozorio je Baković.

Ombudsman je naveo i da suzbijanje radikalizma i nasilnog ekstremizma zahtijeva sveobuhvatnu i dobro iskoordiniranu reakciju državnih i društvenih institucija i zajednice u cjelini.

“Prevencija je najefikasniji način za borbu protiv radikalizma koji vodi ka nasilnom ekstremizmu. Prevenciju treba shvatiti u širem smislu – ne samo kao strah od kazne u slučaju kršenja zakona ( generalna prevencija), već i u smislu uklanjanja uzroka koji pojednice ili grupe vodi na put nasilnog ekstremizma”, rekao je Baković.

On je dodao da pokretači radikalizacije mogu biti ekonomska i politička isključenost, sužavanje prostora za građanski aktivizam; ograničena sloboda izražavanja, nejednakost-diskrimiancija nepravda, korupcija i kršenje ljudskih prava, slabi kapaciteti državnih institucija, nedostatak bezbjednosti i dr.

Takođe je ukazao da prevencijа obuhvаtа mjere koje sprovode svi društveni i držÐ°vni subjekti i da treba da bude dio šire aktivnosti koja uključuje porodicu, škole, lokalne samouprave, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva, medije, omlаdinske orgаnizаcije, službe socijаlnog rаdа, društvene orgаnizаcije i druge službe.

“U suzbijanju pokretača radikalizma i nasilnog ekstremizma značajna je uloga organa i institucija zaduženih za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, za zaštitu ljudskih prava i sloboda i vladavinu prava.Zа borbu protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma neophodna  je i interdisciplinаrno obrаzovаnje kаdrovа, jer se rаdi o oblаsti kojа obuhvаtа širok spektаr djelovаnjа”, rekao je Ombudsman.

On je ocijenio da je zakonodavni okvir u Crnoj Gori za borbu protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma uglavnom usklađen sa međunarodnim standardima, posebno standardima UN-a.

“Međutim, neophodno i dalje jačanje nadležnih institucija i njihove saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou, jer samo dobra saradnja i posvećenost može dati željene rezultate”, zaključio je Ombudsman.

Drugog dana konferencije, izlaganje na temu "Pravno okruženje i sprovođenje zakona radi sprečavanja ekstremizma i diskriminacije u Crnoj Gori", imao je zamjenik Zaštitnika Siniša Bjeković.