Mjere upozorenja ne doprinose prevenciji govora mržnje

U slučajevima govora mržnje izraženog na internetu, društvenim mrežama i drugim mjestima javnog prostora najčešće se izriču mjere upozorenja, što suštinski nije doprinijelo  niti prevenciji, niti smanjenju ovih delikata, kazao je Ombudsman Šućko Baković.

On je danas govorio na radionici “Promovisanje tolerancije i prevencija govora mržnje u medijima“, koju su organizovali Misija OEBS-a u Crnoj Gori i Agencija za elektronske medije.

Zaštitnik je podsjetio da tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost da se poštuju različita shvatanja, uvjerenja i postupanja i da se, u slučaju neslaganja, na njih reaguje s uvažavanjem - a ne djelima mržnje i nasilja.

On je kata da, prema podacima  kojima Zaštitnik raspolaže, nesumnjivo proizilazi da sudovi ne primjenjuju kvalifikatornu (otežavajuću) okolnost iz čl. 42a Krivičnog zakonika Crne Gore prilikom odmjeravanja kazne za krivično djelo učinjeno iz mržnje zbog pripadnosti rasi, vjeroispovijesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica.

U prošloj godini u instituciji Zaštitnika imali smo tri (3) predmeta u kojima je utvrđen govor mržnje, u dva (2) predmeta zasnovan na etničkoj pripadnosti grupe prema kojoj je manifestovan (Romi) i u jednom (1) predmetu na polu osobe kojoj je upućen. U sva tri predmeta utvrđena je povreda prava i date su preporuke policijskim službenicima i organima sudske vlasti koji su postupali po prijavljenim slučajevima.

“Više puta smo apelovali na medije da sa dužnom pažnjom postupaju kada prenose takve informacije i pozivali da svoje izvještavanje prilagode javnom i profesionalnom interesu i ne šire uvredljiv govor, govor mržnje i druge izjave kojima se vrijeđa ljudsko dostojanstvo i poziva na nasilje, mržnju i netrpeljivost”, rekao je Zaštitnik Baković.

Prema jegovim rijelima, posebno je problematičan Internet prostor, koji je još uvijek bez adekvatne kontrole sadržaja i daje priliku za brojne zloupotrebe -  prije svega za širenje netrpeljivosti, mrženje, uvreda i neprihvatljivog ponašanja.

Zaštitnik je naveo da se odavno  ukazuje da su portali vrlo pogodni za širenje govora mržnje, posebno zbog mogućnosti ostavljanja komentara i odgovornosti i ažurnosti administratora da reaguje na sporne sadržaje. “Svjetski standardi pokazuju da je komentar na nekom uredničkom tekstu “komentar” u trenutku njegovog postavljanja na sajt; ako komentar sadrži elemente govora mrženje i urednik odluči da ga ostavi na sajtu - smatra se da on postaje urednički sadržaj”, ukazao je Baković.

On je dodao da možda nekada nije lako naći balans između potrebe da infromacija bude objavljena, prava javnosti da zna i sa druge strane, bojazni da će se prenošenjem neke sporne informacije/izjave doprinijeti širenju mržnje/netrpeljivosti/netolerancije ili pozivanju na nasilje.

“Potrebno je zato da medijski radnici stvaraju okruženje gdje se debate mogu održati na civilizovan način, čak iako neka mišljenja i stavovi ne moraju biti civilizovani. Novinarima će razrješenje ovih dilema olakšati dosljedno poštovanje Etičkog kodeksa, pravila struke i zakonskih normi, na čemu treba i dalje insistirati i raditi na unaređenju samoregulacije, što je i dalje izazov za našu medijsku zajednicu”, zaključio je Zaštitnik.

Na ovom skupu predavanje na temu govora mržnje i detaljnu studiju slučaja imao je zamjenik Zaštitnika, Siniša Bjeković.

On je govorio o izazovima prilikom definisanja govora mržnje i EKRI-jevoj Preporuci broj 15 o politici za borbu protiv govora mržnje – combating hate speech.