Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope

2018-05-29 09:49:06

Zatvorenici imaju višu stopu samoubistava nego ostali pripradnici zajednice, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, navodeći da je od ključnog značaja obezbjeđivanje odgovarajuće prevencije i službi za intervencije.

On je danas otvorio dvodnevnu konferenciju Mreže nacionalnih mehanizama za prevenciju torture (NPM) zemalja Jugoistočne Evrope na temu “Prevencija suicida i predoziranja u ustanovama detencije, status NPM-a u državama članicama”.

Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) Crne Gore ove godine predsjedava Mrežom NPM Jugoistočne Evrope, što podrazumijeva koordinaciju aktivnosti članica kao i organizaciju sastanaka i konferencija.

Ombudsman Baković je ukazao kako je samoubistvo nerijetko najčešći uzrok smrti u ustanovama detencije.

„Zatvori su odgovorni za zdravlje i sigurnost zatvorenika I ukoliko podbace u njihovom obezbjeđenju mogu biti podložni pozivanju na zakonsku odgovornost. Zato je obezbjeđivanje odgovarajuće prevencije samoubistava i odgovarajućih službi za intervencije od koristi kako za zatvorenike, tako i za samu ustanovu u kojoj se služba formira“, rekao je on.

Zaštitnik je, govoreći o prevenciji, ukazao da se izazov sastoji u identifikovanju osoba koje su najugroženije, okolnosti kojih ih navode na taj čin i primjena djelotvorne intervencije.

„Kao grupa, zatvorenici imaju višu stopu samoubistava nego ostali pripradnici zajednice. Sa najvišom stopom suicidalnog rizika su muškarci mlađih godina, mentalno oboljeli, osobe lišene radne sposobnosti, društveno izolovani, zavisnici od psihoaktivnih supstanci ili osobe koje su već pokušale samoubistvo“, kazao je on.

Prema riječima Zaštitnika, samo lišavanje slobode ili stres koji prati život u detenciji, mogu biti jači od sposobnosti tolerancije ranjivih pojedinaca. „U ustanovama detencije u Crnoj Gori još uvijek nijesu uspostavljeni programi prevencije samoubistava, a nijesu usvojeni ni nacionalni standardi i smjernice za prevenciju“.

Prema podacima dobijenim od zdravstvene službe Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici, u periodu od 2008.godine do 2018.godine, u zatvoru su bila dva samoubistava, (jedno vješanjem, a drugo trovanjem tabletama), dok su zabilježena tri pokušaja ( po jedan 2014., 2015. i 2018.godine).

„ Uvidom u dokumentaciju ovih slučajeva ne nailazi se na podatke koji bi ukazali na opasnost ili tendenciju ka suicidu.Statistički posmatrano moglo bi se reći da se radi o malom broju slučajeva suicida u zadnjih deset godina. Međutim, čak i samo jedan slučaj zaslužuje i zahtijeva posebnu pažnju svih subjekata i njihovo aganžovanje na prevenciji kako bi se preduprijedila ova pojava“, upozorio je Baković.

On je naveo da cjelokupni sistem mora da se zalaže za razvoj prevencije i da se pritom moraju formirati stručni timovi u okviru svih ustanova detencije, koji će se baviti problemom suicida i prevencijom.

Kako je dodao, te timove trebalo bi da čine stručnjaci iz raznih oblasti - od psihologa, sociologa, socijalnog radnika, do psihijatra, pedagoga, ljekara.

Zaštitnik je podsjetio da je u ZIKS-u konstatovano da od ukupnog broja zatvorenika sa evidentiranim mentalnim poremećajima, oko 50% čine zavisnici od psihoaktivnih supstanci.

On je podsjetio da se pored farmakološke terapije, u Zavodu u tretmanu zavisnika od psihoaktivnih supstanci sprovodi jedino program „12 koraka“, koji je sličan grupnim psihoterapijskim tehnikama i ima za cilj održavanje apstinencije, koja bi u idealnom slučaju trajala cijeli život. “U decembru 2017. godine, svega je šest zatvorenika bilo uključeno u ovaj program“.

Zaštitnik Baković rekao je da u cnogorskim zatvorima nema tzv. odjeljenja ili zone bez droga i da to zahtijeva poseban smještaj i tretman, velike napore službenika i stručnog kadra u radu u tim odjeljenjima kao i dodatna finansijska sredstva. Kako je dodao, u  poslednjih 10 godina u zatvorima su evidentirana tri slučaja smrti usled predoziranja psihoaktivnim supstancama.

Zamjenica Zaštitnika i moderatorka sastanka, Zdenka Perović, kazala je da statistika ukazuje da najveći procenat samoubistava čine lica sa nekim težim psihičkim poremećajima, osobe u terminalnim fazama bolesti i zavisnici.

„U tom smislu se treba posvetiti prevenciji suicida, odnosno identifikaciji zatvorenika koji pripadaju rizičnim grupama i njihovom odgovarajućem tretmanu, kako bi se eliminisali činioci koji lice dovode u stanja koja ga mogu dovesti, prvo da razmišlja o prekidu života, onda do odluke i nakon toga do akacije u tom pravcu“, rekla je ona.

Prema riječima zamjenice Perović, voljno okončanje života je gotovo u svim slučajevima proces koji traje izvjesno vrijeme, u kojem osoba šalje više različitih signala kojima traži pomoć, što ostavlja puno prostora za preventivni rad.

Sa druge strane, kako je navela, smrt usljed predoziranja najčešaće nije posledica koju lice planira ili očekuje kada uzme psihoaktivnu supstancu, „ali je svakako posljedica koja se može i treba prevenirati odgovarajućim tretmanom zavisnika u kontrolisanim uslovima, kakva je zatvorska sredina“.

To se, dodala je Perović, primarno odnosi na obaveze organa javne vlasti odnosno zatvorski sistem.

„Naravno i u zatvoru se može desiti prirodna smrt, ali sama činjenica da lice lišeno slobode u zatvoru živi u neprirodnim sulovima, lišeno jednog od najvažnijih ljudskih prava koje mu po rođenju pripada, te neprirodna životna sredina i uslovi u toj sredini u dominantnoj mjeri određuju da se gotovo ni jedna smrt u zatvoru ne može smatrati prirodnom i mora biti predmet analize“, zaključila je ona.

O prevenciji samoubistava i predoziranja u ustanovama detencije (ustanovama u kojima se nalaze ili mogu naći lica lišena slobode ili lica kojima je ograničeno kretanje) govoriće ombudsmani/zamjenici ombudsmana/predstavnici institucija iz 13 evropskih država.

Nacionalni preventivni mehanizmi Crne Gore, Albanije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Slovenije uspostavili su Mrežu u martu 2013.godine, a u oktobru iste pridružio se austrijski Ombudsman. NPM Bugarske je pristupio u maju 2014. Svrha mreže je razmjena iskustava i međusobna podrška u vezi sa primjenom mandata NPM-a navedenog u Opcionom protokolu Konvencije protiv mučenja i drugih surovih, nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (OPCAT). Mreža pruža forum u kome se dijele i znanja i iskustva koja se tiču standarda i praćenja ljudskih prava.

 

 Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope  Otvorena konferencija Mreže NPM Jugoistočne Evrope
 Dječja prava  25.03.2024
Smanjiti nejednakost i unaprijediti poštovanje prava starijih

Smanjiti nejednakost i unaprijediti poštovanje prava starijih

U Crnoj Gori neophodno je kreirati politike i osigurati uslove za smanjenje nejednakosti i unapređenje socijalne inkluzije starijih, za šta je preduslov obezbjeđenje poštovanje njihovih ljudskih p...

 Dječja prava  25.03.2024
Javni poziv za prijem novih Zlatnih savjetnika - Djeco, prijavite se!

Javni poziv za prijem novih Zlatnih savjetnika - Djeco, prijavite se!

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore objavio je danas javni poziv za izbor članova/ica Mreže zlatnih savjetnika Ombudsmana i poziva zainteresovanu djecu da pošalju prijave u narednih 20 da...

Naslovna ×
 020 241 642 20 241 642
mne MNE
Prijem stranaka: Ponedeljak - Petak od 11 do 14h