Zaštitnik: Nedovoljna primjena propisa u inkluziji OSI

Oblast inkluzije osoba sa invaliditetom  i zaštite od diskriminacije  karakteriše nedovoljna primjena propisa, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, navodeći da proces prilagođavanja i uklanjanja arhitektonskih barijera na planiranim objektima ne smije trpjeti dalja odlaganja.

Zaštitnik je govorio na otvaranju konferencije „Integracija i prava osoba sa invaliditetom“ (06.06.2018), koju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava, članica Građanske alijanse, u saradnji sa partnerima.

On je podsjetio na rezultate istraživanja o obimu i tipovima diskriminacije osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koje je sprovedeno u 2017. godini, a koji su pokazali da osobe sa invaliditetom prepoznaju najmanji stepen ostvarivanja zakonom garantovanih prava u području zapošljavanja (78%); napredovanja u poslu (76%); učešća u sportskim i rekreativnim aktivnostima (69%); pristupačnosti kulturnih dobara i učešća u kulturnom i umjetničkom radu (63%), odnosno području korišćenja javnih površina, javnog prevoza i javnih objekata (61%).

Zaštitnik Baković je ukazao da oblast inkluzije osoba sa invaliditetom  i zaštite od diskriminacije  karakteriše nedovoljna primjena propisa.

Prema njegovim riječima, usljed manjka finansijskih sredstava za ove namjene, još uvijek nije u potpunosti realizovan Akcioni plan za prilagođavanje 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. godinu.

“Proces prilagođavanja i uklanjanja arhitektonskih barijera na planiranim objektima ne smije trpjeti dalja odlaganja. Stvaranja pristupačnog okruženja, odnosno pristupačnih zdravstvenih, pravosudnih, obrazovnih i drugih ustanova, uključujući i one koje nijesu obuhvaćene navedenim planom je neprikosnovena potreba osoba sa invaliditetom”, rekao je Zaštitnik.

Kako je dodao, dostavljeni podaci potvrđuju praksu da inspekcije uglavnom postupaju po prijavi zainteresovanih lica, ali ne i po službenoj dužnosti i kada imaju dovoljno saznanja i činjenica koje ukazuju na potrebu sprovođenja inspekcijskog nadzora.” Jačanju preventivne funkcije nadležnih inspekcija mora se posvetiti posebna pažnja”.

Baković je naveo da procjena invaliditeta za ostvarivanje pojedinačnih prava nerijetko prati diskriminatorni tretman, što, uz nepostojanje jedinstvene definicije i “pogrdnu” terminologiju invaliditeta, predstavlja ozbiljan razlog za dosljednu primjenu pristupa zasnovanog na ljudskim pravima.

“Podsjećam da još uvijek nije uspostavljen registar osoba sa invaliditetom, koji je bio predviđen prvim strateškim dokumentom za integraciju OSI 2008-2016 godina, već se podaci prikupljaju samo na nivou pojedinih organa koji pružaju određene vrste usluga i servisa osobama sa invaliditetom”, rekao je on.

Zaštitnik je istakao da posebno zabrinjava podatak iz Strategije za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti u Crnoj Gori da blizu 60% osoba sa invaliditetom živi na granici siromaštva ili ispod nje.

“ Pa je odgovornost svih nas veća da osobama sa invaliditetom omogućimo dostojan život”, poručio je on.

Zaštitnik je kazao da osobama sa invaliditetom još uvijek nije omogućeno da efektivno i u punom kapacitetu učestvuju u postupcima pred organima javne vlasti, zbog nepristupačnog fizičkog okruženja i nepristupačnih informacija i manjka alternativnih načina komunikacije.

Prema njegovim riječima, uočljiv je napredak u sprovođenju inkluzivnog obrazovanja i unapređenju zakonodavnog okvira u cilju osiguranja jednakih mogućnosti obrazovanja za sve osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

“Zdravstevnu zaštitu prate problemi u vezi sa nabavkom i korišćenjem pomagala, ali i postojanje diskriminatornih odredbi  Zakona o zdravstvenom osiguranju koje uslovljavaju ostvarivanje niza prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite godinama starosti, vrstom i stepeneom inavaliditeta, čime se ugrožava suštinska zaštita i inkluzija osoba sa invaliditetom”,  rekao je Baković.

Ukazao je da je uključenost osoba sa invaliditetom u politički i javni život zajednice veoma niska, dok političke partije u svojim politikama i praksama, sa vrlo rijetkim izuzecima, još uvijek ne angažuju osobe sa invaliditetom.

Kada je riječ o osobama sa psihosocijalnim i intelektualnim teškoćama, Zaštitnik je rekao da predstoji obaveza reforme propisa o lišenju poslovne sposobnosti u skladu sa savremenim socijalnim modelom invaliditeta i međunarodnim standardima u ovoj oblasti, kako bi se obezbijedilo da osobe sa invaliditetom, uz odgovarajuću podršku, na ravnopravnoj osnovi uživaju garantovana prava i slobode.

“Ne sporeći uložene napore i postignute rezultate radi integracije osoba sa invaliditetom, želim da naglasim da su pred organima i institucijama Crne Gore predstoji  ozbiljni izazovi u cilju obezbjeđivanja ne samo pristupačnosti objekata i površina u javnoj upotrebi, već i pristupačnosti javnog prevoza, informacija i komunikacija radi njihovog potpunog uključivanja u život zajednice”, zaključio je Zaštitnik Baković.

Povod za održavanje konferencije je i izvještaj na temu integracije i prava osoba sa invaliditetom koji je uradila koalicija NVO-a koju čine Inicijativa mladih za ljudska prava, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore kao i Udruženja paraplegirača iz Podgorice, Bara i Pljevalja.

Ove aktivnosti dio su projekta “Koalicija za doprinos zadovoljenju prava i potreba lica sa invaliditetom” koji je podržala Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Vlade Crne Gore.

Na konferenciji su govorili i Kemal Purišić, ministar rada i socijalnog staranja, Nataša Borović, predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Dejan Bašanović, direktor Udruženja paraplegičara Podgorica i Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava i pravde u GA.