Završna konferencija projekta o nadzoru nad sektorom bezbjednosti

Završna pres konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“, održana je danas u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Zamjenik Zaštitnika, Siniša Bjeković, rekao je da u sektoru bezbjednosti treba da postoje iskristalisani nadzorni mehanizmi koji bi se bavili zaštitom ljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti.

On je ukazao da se vrijednost ovog i sličnih projekata, između ostalog, izražava i kroz jačanje veza između institucija.

„Pod tim, prvenstveno, mislim na Ustavni sud Crne Gore, sudove i druge državne organe, koji su upravo na primarnoj liniji zaštite ljudskih prava i sloboda. Naravno da u okviru drugih državnih organa, prije svega u sektoru bezbjednosti, moramo imati iskristalisane nadzorne mehanizme, odnosno mehanizme koji bi se bavili ne samo zaštitom ljudskih prava i sloboda, nego i drugih važnih ljudskih vrijednosti“, rekao je Bjeković.

On je istakao da, između institucije Ombudsmana i sektora bezbjednosti u Crnoj Gori, postoji dobra kumunikacija.

Institucija Ombudsmana, kako je pojasnio, nije protokolarna obaveza države, već je ustavna kategorija i ima osnovnu funkciju da štiti ljudska prava i slobode u Crnoj Gori.

„Državna uprava Ombudsmana treba da shvati i prihvati kao nekoga ko je korektor vlasti, a ne kontrolor. Mi ne vršimo funkciju kontrole zakonitosti rada, već je naša osnovna i primarna funkcija poštovanje ljudskih prava i sloboda“, kazao je Bjeković.

On smatra da je važno održati efikasnu i korisnu saradnju sa civilnim sektorom, ističući kao pozitivan primjer saradnju sa CEDEM-om.

Bjeković je zahvalio Ambasadi Njemačke i CEDEM-u na realizaciji projekta, kao i svim lokalnim i međunarodnim ekspertima koji su bili predavači na edukativnim obukama.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, ocijenila je da je transparentnost rada službi bezbjednosti i odbrane od velikog značaja za proces demokratizacije, pa se zbog toga, kako je pojasnila, posebna pažnja posvećuje mehanizmima njihove kontrole.

„Kada je riječ o kontroli koju sprovode nezavisne institucije, dominantno mjesto, svakako, pripada Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Svjesni činjenice da Ombudsman de facto predstavlja neizostavan dio svakog demokratskog društva, javlja se logična potreba za konstantnim jačanjem unutrašnjih kapaciteta ove institucije“, kazala je Bešić.

Prema njenim riječima, CEDEM je u okviru projekta, u proteklih 11 mjeseci, održao pet inicijalnih sastanaka sa vodećim akterima sektora bezbjednosti, sproveo fokus grupu sa zaposlenima iz institucije Ombudsmana, kao i organizovao četiri edukativne obuke za zaposlene.

„Važno je napomenuti da su, u okviru projekta, izrađene i objavljene dvije analize. Jedna na temu internih regulativa i operativne smjernice za dalji rad institucija bezbjednosnog sektora, a druga nosi naslov Komparativna analiza institucija Ombudsmana u izabranim zemljama: nadležnosti, primjeri i preporuke“, navela je Bešić.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Dražen Cerović, ukazao je da je bezbjednosni sektor predstavlja ozbiljan servis, koji služi građanima i podiže nivo njihove bezbjednosti. On je rekao da takozvana zatvorenost sektora bezbjednosti nije njegova mana, već karakteristika, upozoravajući da se to ne bi smjelo izroditi u kršenje ljudskih prava.

„Specifična je okolnost, kada govorimo o sektoru bezbjednosti, to što posljedice kršenja određenih pravila imaju mnogo gori uticaj na pitanje ljudskih prava, nego što to, možda, ima kršenje procedura u drugim institucijama“, objasnio je Cerović.

On je podsjetio da je  prvobitna funkcija bezbjednosnog sektora zaštita interesa građana. „Poenta je u tome da se ne prekorači određena granica u primjeni ovlašćenja, da se dobra namjera vremenom ne bi izrodila u nešto što je negativno“, naveo je Cerović.

Sutkinja Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić, objasnila je da je pravo na bezbjednost ličnosti ljudsko pravo i važan preduslov za ostvarivanje drugih prava.

„Svako od nas želi i očekuje da živi i radi u bezbjednom okruženju i legitimno očekuje da država, zahvaljujući svojim ovlašćenjima, ispuni ovaj zahtjev. Ne smijemo izgubiti iz vida da suzbijanje bezbjedonosnih prijetnji ne smije biti ostvareno na uštrb ljudskih prava i sloboda“, kazala je Lopičić.

Prema njenim riječima, ljudski život, kao najviše ustavno dobro, predstavlja vitalni temelj ljudskog dostojanstva.

„Ograničenje nekog prava može opravdati samo ona država, koja može dokazati da je to ograničenje nužno u demokratskom društvu, koje je utemeljeno na vladavini prava. Ograničenje ljudskih prava ne smije biti u suprotnosti sa garancijama, koje su propisane normama nacionalnog i međunarodnog prava“, navela je Lopičić.