Doprinos medija smanjenju predrasuda o Romima

Važno je da mediji posvete pažnju praćenju položaja ranjivih grupa i kada one nisu u žiži kreatora javnih politika, kazao je Ombudsman Šućko Baković, navodeći da u izvještavanju o Romima treba izbjeći stereotipne prikaze i nepotrebna etiketiranja po osnovu etničke pripadnosti.

On je danas govorio na panel diskusiji „Doprinos medija smanjenju predrasuda o Romima“ u okviru Roma Prajda, koji je organizovala Građanska alijansa.

Zaštitnik je podsjetio da opšti status romske i egipćanske zajednice pokazuje da su preduzete određene mjere i aktivnosti na unaprjeđenju položaja Roma, koje su rezultirale značajnim, ali još uvijek nedovoljnim promjenama.

„U našim izvještajima, na skupovima i sličnim prilikama uvijek ističemo da su Romi i dalje u kategoriji građana koji žive u teškim uslovima i kojima su prava ugrožena. Rezultati dostupnih istraživanja javnog mnjenja o percepciji diskriminacije pokazuju da su Romi u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu“, rekao je on.

Zaštitnik Baković podsjetio je da su Romi i Egipćani u većini slučajeva izolovani od ostatka stanovništva i uglavnom žive u naseljima koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, kao i da nemaju autentične predstavnike u Skupštini.

Kako je naveo, u 2017 godini Institucija je imala u radu tri (3) slučaja u kojima je utvrđen govor mržnje, od čega je u dva predmeta zasnovan na etničkoj pripadnosti grupe prema kojoj je manifestovan, a u pitanju su bili Romi.

Govoreći o medijima, Zaštitnik je podsjetio da su oni uvijek bili glavni kreatori javnog mnjenja, koji imaju ogromnu moć da obrazuju, utiču, podstiču, usmjeravaju i na druge načine stvaraju stavove javnosti.

Prema njegovim riječima, čini se da štampani mediji više i korektnije izvještavaju o problemima i položaju ove zajednice, ali se zadržavaju na faktografskom prenošenju činjenica bez ulaženja u kontekst događaja i bez kritičkog preispitivanja uzroka problema.

Kako je dodao, istraživanja su pokazala da se većina vijesti o Romima nalazi u rubrici hronika i da najveći dio vijesti govori o nedozvoljenim/kažnjivim radnjama koje su počinili Romi.

„Dakle, u medijima je još uvijek prema romskoj zajednici prisutno etiketiranje - u smislu da kada nešto loše napravi neko ko je Rom, u medijima će često biti istaknuto da je to napravio Rom ili Romkinja. Etiketiranje predstavlja prenošenje odgovornosti s tog pojedinca na cijelu skupinu i time se pravi šteta cijeloj manjinskoj zajednici“, pojasnio je Zaštitnik.

On je ukazao da se primjeri neprofesionalnog izvještavanja i sada mogu sresti u činjenici da se nacionalnost ponekad ističe prije imena i prezimena i kada je to potpuno nerelevantno za priču o kojoj se izvještava, odnosno kad nije u direktnoj vezi sa slučajem.

„Važno je izbjegavati navođenje etničke pripadnosti Roma i drugih nacionalnih grupa, kada se govori o krađama, tučama, nesrećama, jer to stvara i jača predrasude. Ali ako postoje indicije da je neko pretučen ili da se prema njemu lose ophodilo zato što je Rom, onda je taj podatak važan jer ukazuje na ugroženost, diskriminaciju, radikalizam i sl“, rekao je Baković.

Podsjetio je da se i dalje može sresti prikazivanje fotografija djece Roma, kao ilustracija teških uslova života. „Možda je svrha okvakvih fotografija da izazovu sažaljenje i da skrenu paÅ£nju na probleme sa kojima se romska populacija suočava, ali činjenica je da podržavaju negativne stereotipe o Romima“.

On je naveo i da se vrlo često Romi u tekstu citiraju samo u kontekstu zahvaljivanja na pruženoj pomoći i predstavljaju kolorit u tekstu, a ne noseće izvore informacija.

Zaštitnik je kazao da je uočljivo da nedostaju tekstovi gdje romska populacija dijeli iste ili slične brige kao i ostatak populacije.

„Svjedoci smo da se poruke o diskriminaciji, o teškom statusu i potrebi da se više uključe u društvo prenose u javnost najšečće preko protagonista pomoći iz državnog i NVO sektora.Nažalost, stara istina o novinarstvu je da dobra vijest - nije vijest, što vidimo u značajno manjem broju tih pozitivnih i afirmativnih tekstova“, rekao je on.

Prema riječima Zaštitnika, dobra i poštena zakonska rješenja nisu dovoljna da bi se romski glas čuo šire u javnosti.

On je kazao da direktna diskriminacija sve više spada u ekscese „i tih primjera biće sve manje, ali zato imamo indirektnu diskriminaciju na svim nivoima i u narednom periodu izazov je borba na tom polju“.

Baković je apelovao na pridržavanje osnovnih principa i Kodeksa novinara, podsjećajući da javni servis po prirodi stvari mora sadržajnije da se bavi temama od značaja za sve pripadnike manjinskih zajednica.

On je ukazao da je važno da mediji posvete pažnju praćenju položaja ranjivih grupa i kada one nisu u žiži kreatora javnih politika.

„Završiću izlaganje riječima profesorice Gordane Vilović (Fakultet političkih znanosti, Zagreb) koja je na ovu temu kazala da mediji treba da budu romski zastupnici, advokati, ne zaboravljajući da je čovjek najvažniji, nezavisno o tome kojem narodu po rođenju pripada“, zaključio je Zaštitnik.