Konferencija-Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija

Ljudska dimenzija migracija ne smije biti manje važna od pitanja bezbjednosti i zaštite granica država, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, navodeći da je država u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u ovoj oblasti sa međunarodnim standardima.

On je danas govorio na temu-Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija, na početnoj konferenciji projekta „Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija:razmjena iskustva i primjena“,  koji Institucija sprovodi sa Cetrom za demokratiju i Savjetom Evrope.U radu konferencije učestvovala je i zamjenica Zaštitnika Zdenka Perović sa službenicama iz sektora za prevenciju i zaštitu od torture.

Na ovom skupu predstavljena je i Analiza „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, Upravnog komiteta za ljudska prava (CDDH), a koja ukazuje na standarde Evropskog suda za ljudska prava i drugih tijela u vezi sa imigracionim pritvorom i lišavanjem slobode i alternativama pritvoru.

„Imigracioni pritvor treba da bude izuzetna mjera, mjera poslednjeg izbora i da se u svakom slučaju, kada za to postoje osnovi, primjenjuju blaže mjere, koje su alternativa pritvoru“, rekao je Zaštitnik.

On je ukazao da se alternativama preveniraju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila.

Zaštitnik je podsjetio da je migrantska kriza u prethodnim godinama iznenadila i zatekla Evropsku Uniju i zemlje u regionu nepripremljene.

„ Neke zemlje EU i Balkana nijesu odgovorile na pravi način, pribjegavajući mjerama  koje nijesu humane i nijesu u skladu sa evropskim demokratskim vrijednostima. Na sreću, za razliku od njih, neke su postupale veoma humano i u skladu sa međunarodnim izbjegličkim pravom pokazujući na taj način svoj demokratski kapacitet“, rekao je Ombudsman.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u ovoj oblasti sa međunarodnim standardima.“Donijela je Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca (koji se primjenjuje od 01.01. tekuće godine) i novelirala je Zakon o strancima, kojim je naša Institucija dobila dodatnu obavezu“.

On je ukazao da, prema raspoloživim informacijama, u Crnoj Gori noć provede u prosjeku 120 do 130 migranata.

Zaštitnik Baković je podsjetio da u skladu sa brojnim međunarodnim dokumentima, stranci i lica bez državljanstva  koja traže međunarodnu zaštitu, bez obzira na status, imaju pravo: da budu informisani o svom statusu, pravima i dostupnim vidovima zaštite i to na jeziku koji razumiju.

„ Mora im se izdati određena dozvola  ili potvrda kojima dokazuju status, odnosno kojim se legalizuje njihov boravak na teritoriji države čime se štite od kažnjavanja od nezakonitog ulaska ili boravka u državi. Prema njima se mora postupati bez diskriminacije“, kazao je on.

Zaštitnik je naglasio da se posebna pažnja mora pružiti osjetljivim migrantima kao što su djeca, djeca bez pratnje, stari, žene u drugom stanju, samohrani roditelji sa malom djecom, osobe sa inavliditetom, bolesna lica, žrtve trgovine ljudima, nasilja, torture, nehumanog postupanja i sl.

Kako je dodao, i kao NPM i kao Nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava, u svom postupanju primjenjuje međunarodne standarde koji se odnose na temu migracija.

Takođe, redovno se prati stanje ljudskih prava u Centru za tražioce azila i alternativnim smještajima, kao i u Prihvatilištu za strance.

„Centar za tražioce azila u Crnoj Gori zadovoljava uslove prema kojima se lica mogu zadžati u centrima koji su specifično dizajnirani  u takve svrhe i koji nude materijalne uslove  koji su takvi da ne podsjećaju na zatvorsko okruženje. Osoblje u Centru je pažljivo odabrano i odgovarajuće obučeno“, naveo je Zaštitnik.

Prema njegovim riječima, pomenuta Analiza predstavlja važan materijal koji će koristiti u budućem radu institucijama i organima i drugim subjektima, na razvijanju i sprovođenju alternativa pritvoru u kontekstu migracija.

„U odnosu na praktične aspekte efikasne alternative imigracionom pritvoru, kako se u Analizi i navodi, primjećujemo važnost ustaljenih kriterijuma, odnosno obezbjeđivanje usklađenosti sa imigracionim procedurama, poštovanje ljudskih prava i zadovoljenje osnovnih potreba i promovisanje ekonomičnosti“, rekao je Ombudsman.

On je dodao i da ispunjavanje ovih kriterijuma zahtijeva međusektorski pristup, uključujući i centre za socijalni rad, pri čemu se ne smije zanemariti uloga nevladinog sektora.

„Na kraju, naglašavajući da ljudska dimenzija migracija ne smije biti manje važna od pitanja bezbjednosti i zaštite granica država, vjerujem da će današnja konferencija biti korak naprijed i doprinijeti dobrobiti migranata koji su se spletom okolnosti našli u Crnoj Gori i da će podstaći primjenu djelotvornih alternativa pritvoru“, zaključio je Zaštitnik Baković.

Na otvaranju konferencije govorili su i Lilja Gretarsdottir-zamjenica šefa Odjeljenja nezavisnih tijela za ljudska prava u Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava SE, kao i Milica Vesović projektni rukovodilac iz Odjeljenja nezavisnkih tijela za ljudska prava pri SE i predstavnik CEDEM-a Ognjen Marković.

Završne napomene i komentare na konferenciji dali su zamjenica Zaštitnika Zdenka Petović, direktor Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, Željko Šofranac kao i viši policijski inspektor iz Odjeka za strance, vize i suzbijanje nezakonitih migracija-Ivica Lukačević.

Zamjenica Perović kazala je da je Zakon o strancima usklađen sa standardima Savjeta Evrope i već prepoznaje neke od alternativnih mjera pritvoru, što je naročito pozitivno. Takođe, navela je da je kod identifikacije mjera koje su prihvatljive za našu zemlju, kao uostalom za svaku drugu, od posebne važnosti voditi računa o praktičnoj realnosti, odnosno konkretnom kontekstu u sredini u kojoj se trebaju implementirati. 

"Kada posmatramo široki spektar alternativnih mjera, treba imati na umu da su i u zemljama Balkana, kao užem području Evrope, različte prilike i ne mogu se identično primijeniti iste mjere. Ova različitost je prirodno veća kada se posmatraju zemlje zapadne Evrope, tako da nema savršenih mjera koje se mogu univerzalno implementirati u različite kontekste", rekla je ona.

Prema njenim riječima, u okolnosti migracije, a posebno pritvora u ovom kontekstu sva lica, pa i ona najzdravija i najsnažnija, nalaze se u svom najranjivijem položaju i stanju.

"Ovo odmah povećava pozornost kada su u pitanju najranjivije kategorije, tako da uvijek moramo poći od identifikacije pripadnika ranjivih kategorija i međunarodnih dokumenata o zaštiti prava tih konkretnih ranjivih kategorija. Jedino tako možemo biti sigurni da smo na pravom put", rekla je zamjenica Perović.

Kako je kazala, još jedna kategorija koju je važno ispoštovati u procesu primjene alternativnih mjera jeste efektivnost, "a to znači poštovanje ljudskih prava migranata uz puno poštovanje propisanih procedura i zakona".

"Kako je ovaj proces jako zahtjevan u svakom smislu, od posebne je važnosti puna kooperacija svih subjekata u zemlji, angažovanih na rješavanju ovih pitanja i saradnja sa međunarodnim organizacijama. Samo puna kooperacija može obezbjediti adekvatnu upotrebu raspoloživih ljudskih i finasijskih resursa", zaključila je zamjenica.