Regionalni okrugli sto ”Pritvor u kontekstu migracija i djelotvorne alternative"

 

Imigracioni pritvor treba da bude mjera poslednjeg izbora i da se u svakom slučaju kada za to postoje osnovi, primjenjuju blaže mjere koje su alternativa pritvoru, ocijenjeno je na konferenciji Mreže Nacionalnih mehanizama za prevenciju torture zemalja jugoistočne Evrope, koja je danas održana u Podgorici.

 

Regionalni okrugli sto ”Pritvor u kontekstu migracija i djelotvorne alternative”, organizovali su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Savjet Evrope (SE), uz podršku nacionalnih preventivnih mehanizama.

 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, rekao je da je Crna Gora u ovoj oblasti značajno uskladila zakonodavstvo

 

“Donijeli smo Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca koji je u primjeni od 01.01. tekuće godine i novelirali Zakon o strancima. Imamo dobre propise a na odrganima zaduženim za sprovođenje zakona je da ih adekvatno primjenjuju”, kazao je on na otvaranju konferencije.

 

Zaštitnik je naveo da, prema raspoloživim informacijama, u Crnoj Gori prosječno noć provede 120-130 migranata.

 

"Za našu zemlju to nije mali broj, Migracije nisu više izražene  u mjeri kako je to bilo prije nekoliko godina ali i dalje su prisutne, posebno one gdje pojedinci, grupe ili porodice traže međunarodnu pravnu zaštitu", kazao je on.

 

Zaštitnik Baković je podsjetio da, prema standardima Savjeta evrope, UN-a i EU, stranci i lica bez državljanstva koja traže međunarodnu zaštitu,  imaju pravo da bufu informisani o svom status, pravima i dostupnim vidovima zaštite, na jeziku koji razumiju.

 

Ombudsman je rekao da posebnu pažnu posvetiti osjetljivim kategorijama kao što su djeca, djeca bez pratnje, stari, žene u drugom stanju, OSI, bolesni, žrtve trgovine ljudima, mučenja ili drugih nečovječnih postupanja i sl.

 

On je ukazao da su poslednje izmene Zakona o strancima istituciji donijele posebnu nadležnost – a tiče se  readimisije-vraćanja stranaca za koje se utvrdi da nezakonito borave u CG.

 

”Obaveza je policije da nas o svakom prinudnom vraćanju stranca blagovremeno obavijesti, da nam dostavi akte na osnovu kojih se vrši vraćanje, a u Zakonu je posebno naglašeno da je policija dužna da sarađuje sa Ombudsmanom i da ga blagovremeno obavještava, kako bi mogao da izvrši svoju zakonsku obavezu", pojasnio je Baković.

On je naveo da je do sada  bilo oko 300 takvih slučajeva.

 

"Pritvor je nešto što zadire u ličnu slobodu svakog pojedinca, a posebno je težak kada se radi o migrantima- koji su svakako već zbog te činjenice u nezavidnom položaju. Uvjereni smo da pritvor treba da bude mjera poslednjeg izbora i da se u svakom slučaju kada za to postoje osnovi, primjenjuju blaže mjere koje su alternative pritvoru”, poručio je Zaštitnik Baković.

 

On je ocijenio da je Analiza koju je izradio SE veoma važna i da je doprinijela da na nivou međunarodne zajednice postoji veoma sistemski pristup u pogledu davanja odgovora na ova značajna pitanja

 

“Naglašavam da ljudska dimenzija migranata ne smije biti manje važna od pitanja zaštite i bezbjednosti granica države”, zaključio je Ombudsman.

 

Zaštitnik građana u Republici Srbiji Zoran Pažalić, kazao je da u toj državi nema migrantskog pritvora.

 

Podsjetio je da se Srbija prethodnih godina našla pod velikim talasom migranata, ocjenjujući da su uspješno riješili ta pitanja.

 

“Migranti imaju slobodu kretanja na našoj teritoriji. Pritvor se ne vezuje za ovu kategroiju lica, već za sve one koji ispunjavaju uslove za tu najnepopularniju mjeru”, pojasnio je Pašalić.

 

On je naveo da je interes migranata da odu iz Srbije “jer nije ekonomski prosperitetna zemlja”, dodajući da se to poklapa i sa interesima te države.

 

Zaštitnik Pašalić kazao je da je obišao sve migrantske centre i od predstavnika migranata dobio potvrdu da nemaju zamjerke na tretman organa vlasti Srbije.

 

“Mi se trudimo da im olakšamo i učinimo podnošljivijim dio života koji provode sa nama i da se ne osjećaju kao da su izgubili vrijeme. To se prije svega odnosi na njihovu djecu, kojima dajemo mogućnosti za obrazovanje”, kazao je on.

 

Predstavnik institucije Ombudsmana iz Austrije, Peter Kastner, ukazao je da je skoro 14 hiljada ljudi odbjeno u toj zemlji 2017.godine.

 

“Oni nisu dobili ni azil, ni supsidijarnu kao ni humanitarnu zaštitu. To znači da su morali da u kratkom roku odu iz Austrije. Ako nisu htjeli to da učine dobrovoljno, onda su boravili nezakonito. Stranci zemlju često ne napuštaj dobrovoljno već počnu da se kriju i tada mogu biti pritvoreni”, rekao je on.

 

Kastner je saopštio da su razlozi za pritvor napisani u nalogu za pritvor prije deportacije, koji izdaje policija.

 

To, kako je dodao, nije krivični pritvor ali jeste lišenje slobode, “koje se može pretvoriti u kršenje slobode, ukoliko nije opravdano”.

 

I Kastner je poručio da pritvor mora biti poslednja mjera i da treba da se prije toga iscrpe sve alternative.

 

On je pojasnio da alternative pritvoru uključuju obavezu da se redovno prijavljuje policiji ili migracionim službama, obavezu da se preda pasoš ili putna isprava i podnese zahtjev za boravak. To, kako je pojasnio, uključuje i ograničenja slobode kretanja.

 

Zamjenica načelnika Odjeljenja nezavisnih tijela za ljudska prava u Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava SE, Lilja Gretarsdotir, predstavila je Analizu pravnih i praktičnih aspekata djelotvornih alternative pritvoru u kontekstu migracija Nadzornog odbora za ljudska prava.

 

U tom dokumentu se navodi da je značajan broj država članica pokrenuo zakonodavne i reforme strateških politika u cilju ograničavanja upotrebe imigracionog pritvora, posebno za ranjive osobe kao i pružanju alternative imigracionom pritvoru u sklopu nacionalnih zakonodavstava.

 

“Važno je prepoznati da su prakse i imigrantskog pritvora i alternative tom pritvoru istorijski nove pojave. Drugim riječima, njihovo razumijevanje je neizostavno proces učenja za većinu protagonista”, rekla je Gretarsdotir.

 

U zakljucima Analize, između ostalog,  navodi se da su alternative pritvoru u velikoj mjeri ustanovljene u zakonima “I sistemska implementacija na nacionalnom nivou trebala bi biti osnažena”.

 

Takođe se kaže da, kada se radi o implementaciji alternative na nacionalnom nivou, raspon opcija za primjenu može biti značajno uvećan.

 

Dodaje se da značajnija pažnja treba da bude posvećena određenim osnovnim elementima djelotvornosti tokom implementacije i razvoja alternative pritvoru, te obezbjeđivanju njihovog uspjeha.

 

Sastanku su prisustvovali predstavnici članica Mreže iz Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Mađarske, Crne Gore, Rumunije, Sbije i Slovenije kao i stalnih posmatrača iz Bosne i Hercegovine i Kosova*. Gosti su bili predstavnici NPM-a iz Poljske.

 

Predstavnici navedenih zemalja prezentovali su stanje u svojim država i postupanja NPM-a u okviru tema sastanka.

 

Ovom konferencijom završeno je godišnje predsjedavanje NPM-a Crne Gore Mrežom, a odlučeno je da novi predsjedavajući bude NPM Makedonije.

Današnji skup je održan pod okriljem projekta SE “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: Učenje, razmjena i primjena”.

 

[1]*Svako pominjanje Kosova u ovom tekstu, bez obzira da li se radi o teritoriji, institucijama ili stanovništvu se shvata u potpunosti u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i bez prejudiciranja statusa Kosova.