×
 

Sve češći upiti za komentarisanje novinarskog izvještavanja

 

Povodom interesovanja Pobjede za stav Ombudsmana o tekstovima dnevnog lista Dan (izdanja za 24. i 25. 02. 2019.g.) i tim povodom teksta objavljenog u tom mediju 26.02.2019, u nastavku ćemo pojasniti našu poziciju u konkretnom slučaju ali i u sličnim situacijama kada mediji, NVO sektor i drugi subjekti i građani traže da se odredimo prema novinarskom izvještavanju:

Prije svega podsjećamo da je osnovni mandat ove institucije da postupa u odnosu na državne i organe javne vlasti, te samim tim ne može donositi odluke o privatnim medijima (izuzev kada se radi o slučajevima diskriminacije), kao ni postupati u situacijama koje se tiču odnosa među medijima i novinarima.

Osim mandata da preduzima mjere na zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ima i širu misiju jačanja svijesti o potrebi vladavine prava, pravne sigurnosti građana, jačanja duha tolerancije, nediskriminacije i ostalih vrijednosti demokratije. Tu svakako spadaju i reakcije na dešavanja, izlaganja ili akte od šireg društvenog značaja koji ih ugrožavaju ili mogu ugroziti.

Dakle, iako ukazujemo na negativne pojave u društvu koje se mogu odraziti na poštovanje ljudskih prava i sloboda, što uključuje i praćenje medijske scene, ne možemo se baviti komentarisanjem novinarskih izvještavanja na dnevnom nivou.

Nažalost, primjećujemo da se u javnom prostoru Crne Gore, a posebno kada na dnevni red dođu neka osjetljiva društvena i politička pitanja, često za iskazivanje stavova koristi neprimjerena, uvredljiva, čak i diskriminatorna retorika. Ovakve pojave nisu rijetkost, niti ih je objektivno moguće locirati u izvještavanju samo jednog medija. No, to svakako nije oblast koju može kontrolisati ili uređivati ova institucija, niti davati kvalifikacije o kvalitetu medijskih sadržaja, izjašnjavati se o odnosu među medijima ili vršiti drugu regulatornu funkciju povjerenu za to nadležnim tijelima.

Imajući u vidu ukupan kontekst medijskog uticaja, Zaštitnik prati stanje u ovoj oblasti i u izvještajima iznosi svoja zapažanja. Sa žaljem konstatujemo da je i dalje aktuelna jasna i oštra podijeljenost medijske zajednice, uz svo uvažavanje različite uređivačke politike i tržišne utakmice. Evidentni problemi koji se osim toga ogledaju i u nedjelotvornoj samoregulaciji, slučajevima kršenja Kodeksa novinara, nezavidnoj ekonomskoj situaciji u medijima i sl, oprerećuju medijsku scenu - a kada se to odrazi na način izvještavanja, onda opterećuje i crnogorsku javnost. U dužem vremenskom periodu nismo usamljeni u ukazivanjima na neodrživost takvog stanja.

Svjesni smo da nije realno očekivati da se u uslovima kada nema djelotvornih mehanizama samoregulacije odreaguje adekvatno na sve primjere spornog izvještavanja, u koja spada i slučaj na koji ukazuje Pobjeda. Ali da potreba za pronalaženjem nekog efikasnijeg rješenja za ove slučajeve evidentno postoji, svjedoči i činjenica da imamo sve češća obraćanja novinara sa ukazivanjem na (prema njihovom mišljenju) sporan način izvještavanja kolega, gdje se traži naš stav po pitanju kršenja Kodeksa, da se odredimo prema uređivačkoj politici medija i sl.

Ovi zahtjevi su, razumljivo, izraženiji u periodu nekih važnijih događanja kao što su izborni ciklusi ili slični vidovi političkih nadmetanja i druge aktuelnosti koje na bilo koji način dijele javnost. S tim u vezi, trudimo se da reagujemo u skladu sa našim mandatom i da se „svrstavamo“ jedino na stranu činjenica, čuvajući na taj način nezavisnu poziciju institucije.

Više puta apelovali smo da se u javnom diskursu djelovanje prilagodi demokratskim vrijednostima, kulturi dijaloga i nenasilnoj komunikaciji, na način kojim se ne ugrožava bilo čije i bilo koje garantovao pravo; da se u istupanjima i izražavanjima koriste postupci i poruke primjerene funkciji, poziciji i ugledu koji određena osoba ima u društvu.

Takođe smo apelovali na sve subjekte da se uzdrže od netolerantnog i uvredljivog saopštavanja ličnih kvalifikacija i što je posebno zabrinjavajuće stavljanja tih kvalifikacija i uvreda u porodični kontekst i onaj najsuptilniji koji se tiče djece i članova porodice, a da za to nema osnova u samoj sadržini političke diskusije. To je uostalom i obaveza koji proizilazi iz standarda Savjeta Evrope o govoru mržnje u medijima kao i Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, uz praksu Evropskog suda za ljudska prava.

Podsjećali smo i ukazujemo u svim prikladnim situacijama, pa i ovom prilikom, da novinari treba da vode računa o pravima građana i ne objavljuju zlonamjerne ili druge neprimjerene sadržaje, kojima se povređuje ugled i diskredituje ličnost. Uz snažno zalaganje za ostvarivanje i poštovanje medijskih sloboda i slobodu izražavanja, dužni smo i da podsjetimo javnost da te slobode nisu apsolutne i podrazumijevaju odgovorno i profesionalno novinarstvo - koje poštuje Ustav, zakone i etička pravila profesije.

I pored brojnih reagovanja i apela koje smo imali raznim povodima i dalje se evidentno ponavljaju iste ili slične sporne situacije izražavanja mišljenja. Za neke subjekte naše reakcije i osude nisu bile dovoljno „glasne“, ali razumijemo da jedna strana uglavnom ostaje nezadovoljna kada god se daje kometar u vezi sa pitanjima koja duboko dijele društvo ili izazivaju bilo kakve tenzije.

Zaštitnik će nastaviti da se zalaže za unapređenje stanja u oblasti medija i da ukazuje na važnost i neophodnost poštovanja uloge novinara u društvu, ali pozivamo i novinare da uvaže okvir naših nadležnosti i ne traže od nas uplitanje u oblast samoregulacije i arbitriranja među kolegama.