Politička participacija osoba sa invaliditetom na niskom nivou

Osobe sa invaliditetom u javnom životu zastupljene su uglavnom kroz sopstvene organizacije i modele zagovaranja njihovih prava, dok je politicka participacija  još uvijek na prilično niskom nivou, kazao je zamjenik Zaštitnika Siniša Bjeković.

On je, govoreći na okruglom stolu Udruženja mladih sa hendikepom  "Učešće osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu", rekao da razlozi za to donekle mogu biti u nedostatku samopouzdanja ili manjku interesovanja.

“Ali je utisak da je ključni odgovor generalna nedovoljna spremnost političkih partija da ih uključe u svoj rad i angažovanje”, kazao je Bjeković.

On je ukazao da izborne procese mora da prati dovoljna količina informacija prilagođena različitim kategorijama korisnika, pogotovo kada su u pitanju osobe sa invaliditetom.

Zamjenik Bjeković je naveo da se u ostvarivanju i korišćenju prava političke participacije osobe sa invaliditetom susreću sa brojnim barijerama u okruženju, zavisno od pojedinih ličnih svojstava, odnosno vrsta invaliditeta.

“Ta svojstva se ogledaju u tzv. senzornim, fizičkim ili mentalnim karakteristikama invaliditeta i sljedstveno tome barijerama sa kojima se te osobe suočavaju. Tako se kod osoba sa senzornim invaliditetom uglavnom postavlja pitanje prilagođenosti modela političke participacije njihovom načinu komunikacije (upotreba Brajevog pisma, korišćenje znakovnog jezika i slično)”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, kada se to tiče fizičkog invaliditeta, glavnu prepreku političkoj participaciji i učešću u javnom životu čini pristupačnost, odnosno arhitektonske barijere.

Bjeković je dodao da ključni problem čini opšta zabranjujuća klauzula za lica lišena poslovne sposobnosti kakva je situacija sada u našem izbornom zakonodavstvu i to bez obzira na granice poslovne sposobnosti

 “U vezi sa tim posdjećam javnost i prisutne da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda postupajući u jednom predmetu dala preporuku državnim organima da pokrene postupak revizije izbornog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na lica lišena poslovne sposobnosti i sadašnju situaciju prevaziđe u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama koje je dao Evropski komesar za ljudska prava u posebnom izvještaju”, kazao je on.

Zamjenik je rekao da je očekivano da će budući angažman Odbora i radnih grupa za reformu izbornog zakonodavstva uzeti u obzir standarda u vezi sa tretmanom osoba sa invaliditetom u izbornim procesima.” U tu svrhu, kao i do sada, spremni smo ponuditi našu pomoć ukoliko se ocijeni da institucija Zaštitnika može dati svoj doprinos na ovom planu”.

On je naveo da se po mnogim indikatorima osobe sa invaliditetom generalno, a posebno pojedine specifične grupe unutar ove populacije, suočavaju sa brojnim barijerama u okruženju koje im onemogućavaju uključivanje u sve društvene procese.

“Samostalan život i uključivanje u zajednicu su koncepti ljudskog života širom svijeta primijenjeni u kontekstu invaliditeta. Oni podrazumijevaju izražavanje slobode izbora i kontrole nad odlukama koje utiču na nečiji život, sa maksimalnim nivoom samoopredeljenja i međuzavisnosti u okviru društva kao cjeline”, podsjetio je Bjeković.

On je ukazao da se, kao naročito kritična i ona u kojima je zapazen najmanji stepen ostvarivanja zakonom garantovanih prava, izdvajaju područja rada i zapošljavanja, pristupačnost i korišćenje objekata I infrastrukture u javnoj upotrebi, pristup obrazovanju, pristup uslugama, uključujući informacije i komunikacije, učešće u sportskim i rekreativnim aktivnostima, pristupačnost kulturnih dobara i učešće u kulturnom životu i umjetničkom radu itd.