×
 

Generalni sekretar na konferenciji o životnoj sredini

Pravo na život građana u zdravoj sredini i zaštita i unapređenje čitavog korpusa prava u ovoj oblasti je i dalje nedovoljno vidljivo i ne prepoznaje se kao primarno u našem društvu, kazao je generalni sekretar u instituciji Zaštitnika, Ivan Krkeljić.

On je na konferenciji “Zaštita životne sredine – uloga ombudsmana”, koju su u Banja Luci organizovali Ombudsmeni Bosne i Hercegovine, kazao da je svijest građana o značaju životne sredine i njenom uticaju na pojedinca i čitavo društvo i dalje  na niskom nivou.

„Iako postoji dobar normativnopravni i institucionalni okvir za zaštitu životne sredine, zbog slabe implementacije zakona, nedovoljno razvijene ekološke svijesti, nedovoljne informisanosti građana o pravu na zdravu životnu sredinu, pravu na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču zaštite životne sredine, kao i pravu na pristup pravdi za zaštitu tih prava, stanje u ovoj oblasti nije zadovoljavajuće“, rekao je on.

Sekretar Krkeljić je predstavio normativni okvir u ovoj oblasti i kazao da je za zaštitu životne sredine i ostvarivanje prava na zdrav život, potrebna ekološka svijest na svim nivoima vlasti.“ Kao i da svi subjekti društva moraju da daju svoj doprinos odgovornim odnosom prema prirodi i dosljednom primjenom zakona“.

Govoreći o dugogodišnjem problemu nečistog vazduha, on je podsjetio da Zaštitnik kroz godišnje ukazuje da je za njegovo rješavanje neophodno bez odlaganja pristupiti sistemskim mjerama i sprovođenju zajedničkih aktivnosti državnih i lokalnih organa, u skladu sa svojim nadležnostima.

„Neophodno je donijeti i sprovesti Plan zaštite sa mjerama sanacije stanja životne sredine u navedenim opštinama i redovno obavještavati javnost o realizaciji mjera. Takođe je neophodno ojačati administativne kapacitete na državnom i lokalnom nivou, a naročito u oblasti ekološke inspekcije“, naveo je Krkeljić.

 On je saopštio ocjenu Zaštitnika, a to potvrđuju i podaci nadležne Agencije, da mjere koje se preduzimaju u cilju unapređenja kvaliteta vazduha nijesu značajnije uticale na poboljšanje stanja.

 „Prema podacima o prekoračenjima srednjih dozvoljenih koncetracija zagađujućih materija u prethodnim godinama tokom zimskih mjeseci kvalitet vazduha je bio veoma loš“, rekao je generalni sekretar.

Prema njegovim rijelima, usljed loših meteoroloških prilika sa aspekta kvaliteta vazduha kakve su temperaturne inverzije, tišine, visok atmosferski pritisak i odsustvo padavina, došlo je do značajnog povećanja koncentracija zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere a najlošija situacija bila je u Pljevljima.

Krkeljić je ukazao i da je neophodno  prioritetno preduzeti mjere na sanaciji postojećih deponija, uređenju i izgradnji deponija u skadu sa ekološkim standardima kako bi se obezbijedio neophodni minimum zaštite životne sredine i obezbijedili uslovi za spreječavanje i smanjenje štetnih uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

On je podsjetio na stav Zaštitnika da posebnu pažnju treba posvetiti sprovođenju lokalnih planova za upravljanje otpadom, odvojenom prikupljanju otpada i recikliranju, kao i jačanju finansijskih i administrativnih kapaciteta na lokalnom/opštinskom nivou.

Krkeljić je dodao da je u Crnoj Gori odlaganje komunalnog otpada ozbiljan problem koji se negativno odražava na stanje životne sredine.

 

„U odnosu na ugostiteljske objekte koji obavljaju svoju djelatnost van utvrđenih zona za zabavu treba uvesti striktna pravila i obaveze. To podrazumjeva i ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, ugradnju limitatora nivoa buke i odgovarajuću zvučnu izolaciju“, ukazao je generalni sekretar.

On je kazao da je takođe neophodno da nadležna Komunalna policija vrši monitoring zaštite od buke neprekidno 24 časa, u skladu sa indikatorima buke.

„Po našem mišljenju, a na šta ukazujemo godinama u izvještajima, utvrđene vrijednosti komunalne buke i njihov trend porasta zahtijevaju preduzimanje efikasnih mjera i aktivnosti na nivou države i lokalnih zajednica“, rekao je Kreljić.

Sprovođenje posebnog režima zaštite od buke podrazumijeva, kako je pojasnio, utvrđivanje zona stambenih naselja, zona za odmor i rekreaciju, zona od posebnog javnog interesa, odnosno zona gdje se nalaze objekti poput škola, obdaništa, javnih ustanova, bolnica, sportskih dvorana, hotela i dr, kao i obezbjeđenje sistematskog mjerenja buke. “Zato je neophodno da gradovi u Crnoj Gori izrade kartu buke na osnovu koje će se moći uspostaviti pravila ponašanja za sve subjekte“.

Razmjena ideja i dobrih praksi na temu zaštite životne sredine bio je cilj sastanka, koji je okupio preko 30 učesnika, i to predstavnika institucija ombudsmana zemalja regiona (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora), organa vlasti svih nivoa u Bosni i Hercegovini, akademske zajednice, nevladinog sektora i aktivista za zaštitu životne sredine iz Bosne i Hercegovine.

Razgovaralo se o aktuelnim pitanjima i problemima iz oblasti prava i zaštite životne sredine, te načinima kako prevazići određene izazove u cilju unapređenja zaštite životne sredine u regionu. 

Cilj zaključaka donesenih na kraju sastanka jeste definisanje i unapređenje budućeg rada ombudsmana u navedenim oblastima, naglašavajući predanost na očuvanju životne sredine za buduće generacije, zaštiti ljudskih prava i sloboda u oblasti zdravstva i dobrobiti za sve ljude.