Saopštenje povodom Međunarodnog dana žena

Žene u crnogorskom društvu još uvijek se suočavaju sa izazovima nejednakosti, zato dostizanje ravnopravnosti u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioriteta države.

Čestitajući 8.mart, Međunarodni dan žena, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da  unapređenje prava i položaja žena podrazumijeva dostizanje stvarne ekonomske, političke i socijalne ravnopravnost sa muškarcima, razbijanje stereotipnog ponašanja i rodnih predrasuda.

Pažnja koja se danas izraženije poklanja ženama, ne može i ne smije prikriti činjenice o evidentnim problemima i izazvima koji su i dalje u značajnoj mjeri prisutni u svakodnevici.

Da Crnu Goru u ovoj oblasti čeka još zahtjevnog posla i pored unaprijeđenih zakonodavnih rješenja i određenih rezultata u promociji vrijednosti rodne ravnopravnosti, jasno ukazuje i Izvještaj o globalnom rodnom jazu za 2018.godinu.[1] Prema ovom dokumentu, naša država nalazi se na 69. mjestu od ukupno 149 zemalja, u kojima je vršena analiza napretka prema rodnom paritetu kroz četiri dimenzije: ekonomska participacija i mogućnosti, naučna dostignuća, zdravstvo i politička osnaženost. 

Zaštitnik zapaža da je usljed dugotrajne ekonomske krize povećan rizik od siromaštva žena, a posebno onih starije dobi koje se nalaze u izvjesnom riziku od diskriminacije u pristupu zaposlenju i ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada.  Rizik od siromaštva za žene praćen je dugotrajnom nižom stopom zaposlenosti , razlikom u nivou zarada  i dominacijom muškaraca u preduzetničkoj aktivnosti.

Žene su i dalje u grupi onih koji su u najizraženijem riziku od diskriminacije, uz osobe sa invaliditetom, radnike koji rade kod privatnika, Rome, one koji žive u nerazvijenim i ruralnim područjima i td[2].

Nesporno da je od donošenja Zakona o zabrani diskriminacije 2010. godine ostvaren vidan napredak na polju promocije i zaštite od diskriminacije žena. No i pored mjera koje država zajedno sa organizacijama civilnog društva sprovodi u cilju postizanja rodne ravnopavnosti i osnaživanja žena i djevojčica, u ovoj oblasti je potrebno snažnije djelovati, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi.

Zaštitnik podsjeća da rodni balans i dalje nije postignut u mnogim oblastima, kao što su političko djelovanje, administrativno rukovođenje, obrazovanje na najvišem nivou, zdravstveni sistem i sl.

Takođe, nužne su odlučnije intervencije u pogledu statusa i prava žena na tržištu rada, (zaštita na radu, zaštita materinstva, olakšice majki koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama).

Iako se na to često ukazuje i ovom prilikom podsjećamo da je posebno težak položaj žena koje pripadaju ranjivim grupama, kao što su osobe sa invaliditetom, starije osobe, žene u stanju socijalne potrebe i slabog imovnog stanja, Romkinje, samohrane majke, žrtve nasilja kao i žene iz seoskih područja i pripadnice LGBT populacije.

Posebnu pažnju svakako je potrebno skrenuti na izraženi problem rodno zasnovanog nasilja, za čije suzbijanje i prevenciju je ključno adekvatno odmjeravanje sankcija, koje će srazmjerno počinjenom djelu pogoditi počinioca, biti efektivne i odvraćujuće.

 U Izvještaju Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) za Crnu Goru iz 2018.godine[3] primjećuje se da je najviše pažnje u zakonodavstvu i kreiranju politika posvećeno nasilju u porodici, a da mjere koje se bave ostalim oblicima nasilja nad ženama tek treba da postignu isti nivo sveobuhvatnosti, naročito po pitanjima prisilnog braka, silovanja i proganjanja.

Zaštitnik smatra da je u ovoj oblasti neophodno odlučnije nastaviti sa jačanjem mehanizama odgovornosti za postizanje rodne ravnopravnosti i osigurati sistematične procjene uticaja na rodna pitanja, uz aktivno učešće nevladinih organizacija koje se zalažu za unapređenje rodne ravnopravnosti u formiranju i sprovođenju zakona, politika i akcionih planova.

 Takođe je potrebno unaprijediti programe obuke za jačanje svijesti među političarima, parlamentarcima, novinarima, akademskim osobljem i širom javnošću, posebno muškarcima, radi unapređenja razumijevanja važnosti rodne ravnopravnosti i nediskriminatorne prirode privremenih posebnih mjera.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore