×
 

Saopštenje povodom Međunarodnog dana žena

Žene u crnogorskom društvu još uvijek se suočavaju sa izazovima nejednakosti, zato dostizanje ravnopravnosti u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioriteta države.

Čestitajući 8.mart, Međunarodni dan žena, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da  unapređenje prava i položaja žena podrazumijeva dostizanje stvarne ekonomske, političke i socijalne ravnopravnost sa muškarcima, razbijanje stereotipnog ponašanja i rodnih predrasuda.

Pažnja koja se danas izraženije poklanja ženama, ne može i ne smije prikriti činjenice o evidentnim problemima i izazvima koji su i dalje u značajnoj mjeri prisutni u svakodnevici.

Da Crnu Goru u ovoj oblasti čeka još zahtjevnog posla i pored unaprijeđenih zakonodavnih rješenja i određenih rezultata u promociji vrijednosti rodne ravnopravnosti, jasno ukazuje i Izvještaj o globalnom rodnom jazu za 2018.godinu.[1] Prema ovom dokumentu, naša država nalazi se na 69. mjestu od ukupno 149 zemalja, u kojima je vršena analiza napretka prema rodnom paritetu kroz četiri dimenzije: ekonomska participacija i mogućnosti, naučna dostignuća, zdravstvo i politička osnaženost. 

Zaštitnik zapaža da je usljed dugotrajne ekonomske krize povećan rizik od siromaštva žena, a posebno onih starije dobi koje se nalaze u izvjesnom riziku od diskriminacije u pristupu zaposlenju i ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada.  Rizik od siromaštva za žene praćen je dugotrajnom nižom stopom zaposlenosti , razlikom u nivou zarada  i dominacijom muškaraca u preduzetničkoj aktivnosti.

Žene su i dalje u grupi onih koji su u najizraženijem riziku od diskriminacije, uz osobe sa invaliditetom, radnike koji rade kod privatnika, Rome, one koji žive u nerazvijenim i ruralnim područjima i td[2].

Nesporno da je od donošenja Zakona o zabrani diskriminacije 2010. godine ostvaren vidan napredak na polju promocije i zaštite od diskriminacije žena. No i pored mjera koje država zajedno sa organizacijama civilnog društva sprovodi u cilju postizanja rodne ravnopavnosti i osnaživanja žena i djevojčica, u ovoj oblasti je potrebno snažnije djelovati, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi.

Zaštitnik podsjeća da rodni balans i dalje nije postignut u mnogim oblastima, kao što su političko djelovanje, administrativno rukovođenje, obrazovanje na najvišem nivou, zdravstveni sistem i sl.

Takođe, nužne su odlučnije intervencije u pogledu statusa i prava žena na tržištu rada, (zaštita na radu, zaštita materinstva, olakšice majki koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama).

Iako se na to često ukazuje i ovom prilikom podsjećamo da je posebno težak položaj žena koje pripadaju ranjivim grupama, kao što su osobe sa invaliditetom, starije osobe, žene u stanju socijalne potrebe i slabog imovnog stanja, Romkinje, samohrane majke, žrtve nasilja kao i žene iz seoskih područja i pripadnice LGBT populacije.

Posebnu pažnju svakako je potrebno skrenuti na izraženi problem rodno zasnovanog nasilja, za čije suzbijanje i prevenciju je ključno adekvatno odmjeravanje sankcija, koje će srazmjerno počinjenom djelu pogoditi počinioca, biti efektivne i odvraćujuće.

 U Izvještaju Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) za Crnu Goru iz 2018.godine[3] primjećuje se da je najviše pažnje u zakonodavstvu i kreiranju politika posvećeno nasilju u porodici, a da mjere koje se bave ostalim oblicima nasilja nad ženama tek treba da postignu isti nivo sveobuhvatnosti, naročito po pitanjima prisilnog braka, silovanja i proganjanja.

Zaštitnik smatra da je u ovoj oblasti neophodno odlučnije nastaviti sa jačanjem mehanizama odgovornosti za postizanje rodne ravnopravnosti i osigurati sistematične procjene uticaja na rodna pitanja, uz aktivno učešće nevladinih organizacija koje se zalažu za unapređenje rodne ravnopravnosti u formiranju i sprovođenju zakona, politika i akcionih planova.

 Takođe je potrebno unaprijediti programe obuke za jačanje svijesti među političarima, parlamentarcima, novinarima, akademskim osobljem i širom javnošću, posebno muškarcima, radi unapređenja razumijevanja važnosti rodne ravnopravnosti i nediskriminatorne prirode privremenih posebnih mjera.

 

 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore



[1] The Global Gender Gap Report 2018, vii, dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf

[2] Istraživanje Zaštitnika sprovedeno u novembru 2018. godine u okviru projekta “Istine i zablude o diskriminaciji”

[3] GREVIO’s (Baseline) Evaluation Report on legislative and other measures giving effect to the provisions of the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence (Istanbul Convention) Montenegro,  dostupno na:  https://rm.coe.int/grevio-report montenegro/16808e5614?fbclid=IwAR2VBn5O235bINHaGMhDo054E-7vi4pL691uFy0LEm9MEhxNRkdSPn27Dww