Zaštitnik i zamjenik na regionalnoj konferenciji u Sarajevu

2019-03-22 11:05:54

 

Diskriminacija pretežno pogađa marginalizovane društvene grupe, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, navodeći da praksa pokazuje da je žrtvama diskriminacije prilično teško sa potpunom izvjesnošću da dokažu da je nejednako postupanje zasnovano isključivo na njihovom ličnom svojstvu.


On je na regionalnoj konferenciji „Uloga mehanizama za zaštitu ljudskih prava u zaštiti od diskriminacije: koji su efekti preporuka?“ pojasnio da je dokazoivanje teško zbog nedostupnosti informacija, manjka neposrednih dokaza i složenosti pojave.


Na konferenciji, koju je u Sarajevu (21.i 22.03.2019) organizovala institucija Ombudsmena BiH povodom 10 godina od donošenja Zakona o zabrani diskriminacije,  učestvovao je i zamjenik za oblast antidiskriminacije, Siniša Bjeković.


Zaštitnik Baković govorio je na panelu posvećenom ulozi mehanizama za zaštitu ljudskih prava u zaštiti od diskriminacije i efektima preporuka.


On je ukazao da se u postupku za zaštitu od diskriminacije pred Zaštitnikom primjenjuju posebne procesne olakšice za žrtve diskriminacije, kakvo je u prvom redu pravilo o “obrnutom teretu dokazivanja”, saglasno kojem teret dokazivanja snosi onaj za kog postoje osnovane indicije da je izvršio akt diskriminatorne prirode.


„ Na potencijalnim žrtvama je da diskriminaciju učine prima facie vjerovatnom, ukažu na lično svojstvo razlikovanja, uporednu grupu koja je potencijalno povoljnije tretirana i pravo koje je povrijeđeno/ograničeno razlikovanjem, čime se stiču uslovi materijalno-pravne prihvatljivosti pritužbe“, pojasnio je Zaštitnik.


Kako je naveo, upravo odstupanje od standardnih pravila u dokazivanju umnogome olakšava procesni položaj žrtava, ohrabruje ih da prijave diskriminaciju i zatraže zaštitu u odgovarajućim postupcima.


Zaštitnik Baković kazao je da poseban značaj ima činjenica da stranke po pravilu ne raspolažu dovoljnim brojem podataka od značaja za postupanje, pa se institucija Zaštitnika stavlja u funkciju pravne pomoći kako bi se na taj način stranke uputile u suštinu spora.


„Nesumnjivo je da su predmeti za zaštitu od diskriminacije po svojoj pravnoj i činjeničnoj osnovi kompleksni, činjenice teško dokazive, a postupku se nerijteko postavljau ista pitanja koja se otvaraju i u parničnom postupku za zaštitu od diskriminacije. Iz tih razloga ,posljednjom novelom Zakona o zabrani diskriminacije,primjena procesnog instituta o prebacivanju terete dokazivanja proširena je I na postupak pred Zaštitnikom“, rekao je on.


Pojasnio je i prednost postupka pred Zaštitnikom, u odnosu na tijela za jednakost koja djeluju samostalno. „Prednost je u tome što se postupak po zahtjevima za zaštitu od diskriminacije nastavlja i u slučajevima gdje nije utvrđena nejednakost, ali gdje činjenično-pravni osnov upućuje na postojanje povrede nekog drugog prava“.


Stoga, u značajnom broju predmeta, u odsustvu elemenata za utvrđivanje diskriminacije, Zaštitnik je nastavljao postupak radi ispitivanja povrede drugih prava, pa su u okolnostima utvrđenih kršenja upućivane preporuke organima javne vlasti i drugim nosiocima javnih ovlašćenja.


„Najveći broj preporuka dat je u oblasti rada i zapošljavanja, kada se to tiče diskriminatornih uslova za zasnivanje radnog odnosa ili diskriminacije u ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada, kao i u oblasti rodno zasnovanog nasilja koje se prema Istanbulskoj konvenciji smatra oblikom diskriminacije po osnovu pola“, ukazao je Zaštitnik.


On je saopštio da je određeni broj preporuka dat u području socijalne, zdravstvene zaštite, obrazovanja, i u postupcima za ostvarivanje prava pred organima javne vlasti.


Značajan dio preporuka odnosio se na izmjenu podzakonskih akata koji sadrže diskriminatorske odredbe i ograničavaju prava u većem obimu od onog koji dozvoljava zakon. „ U tom smislu ističemo da su organi najčešće brzo i efikasno u svemu uvažili nalaze Zaštitnika i pristupili izmjeni akata radi otklanjanja diskriminacije i primjene principa ravnopravnosti“.


Kada se to tiče rodno zasnovanog nasilja preporuke Zaštitnika u osnovi se odnose na odlučniji odgovor na nasilje u porodici organa starateljstva, policijskih službi i organa sudske vlasti koji postupaju po pojedinačnim prijavama. Zaštitnik je ukazao na neophodnost pravilnog odmjeravanja sankcija koje srazmjerno počinjenom djelu pogađaju počinioca i djeluju odvraćajuće.


„U tom smislu, zapažen je aktivan stav prema datim preporukama kada je postupak za zaštitu od nasilja pred drugim organima u toku. Poštujući nalaze Zaštitnika, u nemalom broju slučajeva pristupilo se izricanju zaštitnih mjera radi otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili podstiču vršenje novog nasilja, odnosno imaju razumne izglede da žrtvi pruže djelotvornu, proporcionalnu i dovoljnu garanciju zaštite prava na život, fizičkog i psihičkog integriteta“, rekao je Baković.


Kako je dodao, činjenično-pravna priroda predmeta u vezi zaštite od diskriminacije nekada nalaže upućivanje preporuka čije ostvarivanje je razvojnog karaktera, zahtijeva dugoročno praćenje i analizu stanja u vezi efekata koje su proizvele.


On je rekao da se takve preporuke najčešće odnose na primjenu posebnih mjera sa ciljem razvoja pune i efikasne ravnopravnosti grupa u riziku od diskriminacije, kakve su osobe sa invaliditetom, pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Romi, žene, osobe starije životne dobi, socijalno marginalizovane grupe.


Preporuke čije izvršenje je umnogome zavisilo od finansijskih i kadrovskih kapaciteta ali i planskog pristupa odnosile su se na: izgradnju i adaptaciju objekata i površina u javnoj upotrebi u skladu sa načelima pristupačnosti za osobe sa invaliditetom; srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave; autentičnu zastupljenost manjinskih naroda u organima predstavničke vlasti; suzbijanje određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije (govora mržnje) krivično - pravnim sredstvima, pristup žrtvama nasilja na rodno senzitivan način, kao i preporuke radi inkluzije svih grupa u riziku od diskriminacije koje pretpostavljaju primjenu posebnih mjera afirmativne akcije.


Zaštitnik je rekao da je nemali broj preporuka bio koncipiran tako da rok za njihovo izvršenje nije trpio odlaganja i neopravdana odugovlačenja, pa su različiti subjekti pristupili otklanjanju posljedica diskriminacije, naročito kada se to odnosilo na pružanje zdravstvene zaštite osobama sa neriješenim građansko-pravnim statusom u Crnoj Gori, na usluge podrške porodicama u stanju socijalne potrebe, otklanjanje nejednakosti u pristupu zaposlenju i ostvarivanju prava iz radnog odnosa i druga područja u kojima je nejednakost efikasno otklonjena.


Na konferenciji je razgovarano o sudskoj zaštiti od diskriminacije, situacionom testiranju, u kojoj mjeri je korišćeno u postupcima za zaštitu od diskriminacije, kao i o mehanizmima za zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije

Zaštitnik i zamjenik na regionalnoj konferenciji u Sarajevu Zaštitnik i zamjenik na regionalnoj konferenciji u Sarajevu
 Dječja prava  25.03.2024
Smanjiti nejednakost i unaprijediti poštovanje prava starijih

Smanjiti nejednakost i unaprijediti poštovanje prava starijih

U Crnoj Gori neophodno je kreirati politike i osigurati uslove za smanjenje nejednakosti i unapređenje socijalne inkluzije starijih, za šta je preduslov obezbjeđenje poštovanje njihovih ljudskih p...

 Dječja prava  25.03.2024
Javni poziv za prijem novih Zlatnih savjetnika - Djeco, prijavite se!

Javni poziv za prijem novih Zlatnih savjetnika - Djeco, prijavite se!

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore objavio je danas javni poziv za izbor članova/ica Mreže zlatnih savjetnika Ombudsmana i poziva zainteresovanu djecu da pošalju prijave u narednih 20 da...

Naslovna ×
 020 241 642 20 241 642
mne MNE
Prijem stranaka: Ponedeljak - Petak od 11 do 14h