Saopštenje povodom 5. juna – Svjetskog dana zaštite životne sredine   

Pravo na zdravu životnu sredinu, pravo na informisanost o stanju životne sredine, kao i pravo učešća u procesu donošenja odluka koje se odnose na ovu oblast, Ustavom Crne Gore prepoznata su kao temeljna ljudska prava. Zaštita životne sredine i očuvanje prirode osim što spadaju u najviše vrijednosti ustavnog poretka, ujedno su i osnova za razvoj države i društva. Zbog tako velikog značaja i uticaja koji ima na život ljudi, potrebno je jačati svijest građana o potrebi odgovornog odnosa prema prirodi, a istovremeno je neophodno jačati kapacitete nadležnih državnih organa da preventivnim mjerama ali i adekvatnim kaznama utiču na poboljšanje stanja. Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, Zaštitnik ukazuje da je Crna Gora unaprijedila normativni i institucionalni okvir u ovoj oblasti, kojim su stvoreni uslovi za ostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu. Međutim, posmatrano u cjelini, stanje u ovoj oblasti još nije zadovljavajuće, a ekološka svijest građana nije dovoljno razvijena. Iz iskustva Institucije, povrede prava na zdravu životnu sredinu uglavnom su posljedica nedosljedne primjene propisa iz oblasti urbanizma, građevinarstva i prostornog planiranja, odlaganja komunalnog otpada, zagađivanja vazduha i prekomjerne komunalne buke. Zaštitnik posebnu pažnju posvećuje praćenju stanja životne sredine u pojedinim gradovima (Pljevlja, Podgorica, Nikšić i Bar) kao i aktivnostima i mjerama koje nadležni organi preduzimaju za zaštitu zdravlja i zaštitu životne sredine.

 
 
Otvorena konferencija o diskriminaciji na radu i u zapošljavanju   

Bar - Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu jedan je od najekstremnijih oblika ugrožavanja ljudskog dostojanstva i ograničenja ljudskih prava i sloboda, zbog čega država i nacionalne institucije treba dosljedno da izvršavaju svoje obaveze u zaštiti građana, poručeno je danas sa regionalne konferencije posvećene ovoj temi. Dvodnevna regionalna konferencija “Diskriminacija na radu i u zapošljavanju“, na kojoj se razmatra situacija u ovoj oblasti za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, počela je danas u Baru. Konferenciju organizuje institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, OEBS-om, Savjetom Evrope i Regionalnim savjetom za saradnju – Integracija Roma 2020. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković otvorio je skup i kazao da je diskriminacija pri zapošljavanju i na radu široko rasprostranjena društvena pojava, karakteristična ne samo za tradicionalne, već i savremene društvene sisteme. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da je, i pored usvojenog zakonodavstva, diskriminacija prisutna i problem koji treba registrovati i posvetiti mu maksimalnu ozbiljnost. „ Kroz koju treba maksimalno motivisati državu i sve subjekte društva da spriječe zloupotrebe i diskriminaciju kod rada i zapošljavanja“ .

 
 
Saopštenje povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije   

Zaštitnik ljudskih prava sloboda Crne Gore poziva sve društvene aktere, građane/ke da u okviru svojih djelovanja i ponašanja svakog dana doprinose podizanju svijesti o jednakosti ljudi kao principu, zabrani diskriminacije kao obavezi i toleranciji kao modelu suživota. Iz toga proizilazi stabilnost svake zajednice i prevencija svih vidova konflikta u građanskoj i međuetničkoj ravni. To je poruka Zaštitnika povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije, koji se obilježava 21. marta, u znak sjećanja na događaj u kome je u Južnoafričkoj Republici 1960. godine ubijeno 69 ljudi koji su mirno demonstrirali protiv politike aparthejda. Ujedinjene nacije su 1966. godine proglasile taj dan praznikom, kao simbol zajedničke borbe svih članica i njihovih ujedinjenih napora na eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije. Konvencija Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije izraz "rasna diskriminacija" definiše kao svako razlikovanje, isključivanje, organičavanje ili davanje prvenstva koji se zasnivaju na rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom porijeklu, čija svrha ili rezultat su narušavanje ili kompromitacija priznavanja, uživanja ili vršenja, pod jednakim uslovima, prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom polju ili u svakoj drugoj oblasti javnog života.

 
 
Zaštitnik i dekan Knežević potpisali Sporazum o saradnji   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković i dekan podgoričkog Fakulteta političkih nauka, Saša Knežević, potpisali su danas Sporazum o saradnji, u cilju afirmacije koncepta ljudskih prava među mladima, prije svega studentskoj populaciji. Sporazumom je predviđeno da će prioritet u zajedničkom djelovanju i saradnji biti povećanje stepena informisanosti i edukacije studenata i šire javnosti o važnosti poštovanja ljudskih prava, uživanja tolerancije i zalaganja za nediskriminaciju. Takođe, Zaštitnik će u toku školske 2017/18. godine i ubuduće na Fakultetu održati javno predavanje svim studentima na teme zaštite ljudskih prava i sloboda i institucionalnog okvira, a organizovaće i prijem do 20 studenata u svom sjedištu.

 
 
Saopštenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore povodom 8. marta   

Međunarodni Dan žena 8. mart, neizostavna je prilika za sagledavanje položaja i uloge žena u društvu, s ciljem upućivanja jasne poruke podrške i podsticanja njihove pune ravnopravnosti u odnosu na muškarce, u svim sferama. To je, kao što je poznato, bio osnovni cilj ustanovljenja ovog praznika, koji se počeo obilježavati kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Danas kada svi više i glasnije nego drugih dana ističemo važnost uloge žena, njihov uticaj i značaj, ne možemo dozvoliti da ostanu nepomenuti problemi sa kojima se suočavaju.

 
 
Reagovanje povodom navoda da je Zaštitnik tražio ukidanje Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti   

Povodom teksta koji je danas objavljen u ND Vijesti pod naslovom “Majke spremaju novi protest” (Društvo, 11. strana), a u okviru kog je odjeljak (boks) sa naslovom “Ombudsman insistira na ukidanju”, obavještavamo javnost da pomenuti dio teksta ne održava suštinu saopštenja koje je objavila institucija Zaštitnika, kao ni naš stav po ovom pitanju . Naime, obajvljeno je da je Zaštitnik zamjerio nadležnim organima što do sada nisu odgovorili na njegovu raniju preporuku da se Zakon ukine, što nije tačno i ne piše u pomenutom aktu. Suština je sljedeća: Zaštitnik je ocijenio da je Zakon diskriminatorski, ali nije tražio njegovo ukidanje, već je od donosilaca zakona, između ostalog, zatražio da “otklone suštinsku nejednakost prema različitim kategorijama žena koje su obuhvaćene spornim odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti”. Donosiocima Zakona u preporuci nismo sugerisali način kako će otkloniti, prema mišljenju Zaštitnika, diskriminatorske odredbe.

 
 
Saopštenje u vezi sa naknadama za majke   

Povodom poziva da se izjasni o dešavanjima u vezi sa naknadama za majke propisanim odredbama važećeg Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da je u pogledu ostvarivanja prava utvrđenog odredbama čl. 54a i 54b ovog Zakona (kojim je prvi put priznato ovo pravo u našem pravnom sistemu) ranije donio mišljenje i uputio preporuku Skupštini Crne Gore i Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Zaštitnik je tada ocijenio da su pomenute odredbe Zakona diskriminatorne i preporučio nadležnima da preduzmu mjere i radnje kako bi otklonili suštinsku nejednakost prema različitim kategorijama žena koje nijesu obuhvaćene spornim odredbama radi zaštite materinstva i jačanja demografskih trendova u državi.

 
 
Reagovanje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore povodom aktuelnih dešavanja   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda izražava zabrinutost i oštro osuđuje aktuelna dešavanja u političkom i javnom životu Crne Gore, u kojima se na krajnje neprimjeren način izražavaju stavovi i pokušavaju ostvariti ciljevi i apeluje na hitno smirivanje tenzija. Scene nedostojne bilo kog mjesta u demokratskoj i pravnoj državi viđene su prethodnog dana u crnogorskom parlamentu, a ukupnu situaciju dodatno pogoršava što su glavni akteri poslanici, predstavnici naroda, koji bi trebalo da budu njihovi dostojni reprezenti i uzori. Neshvatljivo je i neprihvatljivo da se u zakonodavnom domu i mjestu koje treba da je simbol i reper demokratskih kapaciteta države dešavaju scene nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog, a posebno nedopustivo vrijeđanje po etničkim i drugim ličnim svojstvima. Političari, kao nosioci odgovornih funkcija, uvijek i na svakom mjestu u skladu sa tim treba da prilagode i svoje istupanje i djelovanje.

 
 
Potreban sistemski odgovor u vezi sa psima lutalicama i staranjem o kućnim ljubimcima   

Napad psa na dvogodišnje dijete i njegovu majku koji se 07. februara dogodio na tivatskom šetalištu Pine, s pravom je uznemirio građane i ponovo aktuelizovao priču o uslovima pod kojima se drže kućni ljubimci, ali i odgovornosti, kako njihovih vlasnika za nemile događaje tako i nadležnih inspekcijskih službi. Iako se ovaj napad srećom završio bez većih fizičkih posljedica po dijete, nažalost, bio je koban po jednog manjeg psa. Opasna i haotična situacija koju je krvoločni pas stvorio u kratkom roku podsjetila je na slične događaje i iz drugih opština, jer gotovo da nema grada u kom ovaj problem nije prepoznat. Zbog toga Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ovom prilikom poziva nadležne državne organe ali i organe lokalnih samouprava da se efikasnije i odgovornije posvete rješavanju problema u vezi sa psima lutalicama ali i da rigoroznije i temeljnije kontrolišu uslove pod kojima se drže kućni ljubimci, a posebno način na koji se sa njima postupa i o njima stara na javnim površinama.

 
 
Saopštenje Zaštitnika povodom Dana novinara Crne Gore   

Dan novinara Crne Gore, osim istorijske i kulturne vrijednosti koje ima kao podsjetnik na izdavanje prvog broja lista Crnogorac, važan je i kao prilika da se iznova ukaže na nemjerljivo veliki značaj medija u svim vremenima, okolnostima i izazovima crnogorskog društva. Uticaj medija u aktuelnom vremenu i njihovo prisustvo u svakodnevici čini se da je veće nego ikad, zbog unaprijeđenih i lako dostupnih tehnoloških dostignuća, a mi ga naročito prepoznajemo u oblasti unapređenja i zaštite ljudskih prava.