Komentar na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog   

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore izražava osudu i zabrinutost povodom posljenje izjave mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija o stvaranju “autofekalne crkve” u Crnoj Gori. Neprimjerene su i krajnje neprihvatljive izjave kojima se vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja građana a posebno je neshvatljivo da one dolaze od visokog crkvenog velikodostojnika i to u danima praznika koji je najveći simbol širenja mira, ljubavi i povjerenja. Crkve, vjerske zajednice i njihovi predstavnici imaju određeni nivo slobode kada su u pitanju javni nastupi ali i odgovornost i obavezu da tom prilikom u skladu sa svojom društvenom pozicijom, ne narušavaju dostojanstvo pojedinaca i grupa kojima se obraćaju ili o kojima saopštavaju stav.

 
 
Reagovanje povodom izjava nakon glasanja o izmjenama zakona o javnom redu i miru   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore izražava zabrinutost i osuđuje izjave kojima se poziva na netrpeljivost i narušava koncept uspostavljenih demokratskih vrijednosti građanskog i multietničkog sklada. Apelujemo na smirivanje tenzija koje se šire komentarisanjem takvih stavova. Prateći aktuelna dešavanja i reakcije nakon glasanja o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o javnom redu i miru, u Skupštini Crne Gore, neophodno je ukazati na neprihvatljive i negativne posljedice izražavanja političkih mišljenja kojima se dovodi u pitanje ustavno pravo poslanika da se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju. Ovih dana više puta u izražavanju političkih stavova korišćeni izrazi kao što su: „nepoželjnost pojedinaca na određenoj teritoriji, netrpeljivost, nacionalizam, šovinizam, mržnja“, i sl, što je ozbiljan alarm za reakciju i poziv na očuvanje međunacionalnog poštovanja, suživota i tolerancije, po kojima je crnogorsko društvo prepoznato i služi kao pozitivan primjer.

 
 
Radionica povodom izrade Protokola za zaštitu djece koja žive i rade na ulici   

Praksa u postupanju sa djecom uključenom u život i rad na ulici i iskustva sa terena ukazuju na potrebu donošenja Protokola o postupanju nadležnih organa u ovo oblasti.To je zaključak radionice na kojoj je predstavljen nacrt Protokola i mehanizama prevencije i sprečavanja prosjačenja djece. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, uz podršku organizacije Save the Children, inicirao je izradu Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici. U radionicama, koje su ovim povodom održane u Kolašinu od 17. – 21.12.2018, predstavnici stručne javnosti (ministarstava, Uprava policije, centri za socijalni rad, zdravstvene, obrazovne ustanove, NVO, međunarodne organizacije i dr) dali su komentare, predloge i razmijenili iskustva u cilju pripreme što sveobuhvatnijih i konkretnih mjera i aktivnosti koje će nadležni preduzimati prilikom djelovanja u ovoj oblasti. Protokol definiše preventivne mjere i aktivnosti rane intervencije i podrške djeci uključenoj u život i rad na ulici i njihovim porodicama, procedure zaštite-prijavljivanje krivičnih, prekršajnih djela i nezakonitih postupanja, aktivnosti poliicje, centara za socijalni rad, drugih ustanova i pružalaca usluga socijalne zaštite.Takođe se opisuje uloga zdravstvenog, vaspitno-obrazovnog sistema kao i organizacija civilnog društva, edukacija stručnjaka kao i potrebna međusektorska saradnja, uz praćenje primjene Protokola

 
 
Zaštitnik inicirao izradu Protokola   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore inicirao je izradu Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, a koji će do kraja godine biti upućen nadležnim subjektim na usaglašavanje i potpisivanje. Protokol je dokument, koji pruža smjernice za djelovanje svim akterima koji se bave djecom i porodicom, kako bi zajedničkim djelovanjem mogli da preduzimaju radnje i mjere na zaštiti djeteta uključenog u život i rad na ulici, u skladu sa garantovanim pravima djeteta. Uz podršku međunarodne organizacije Save the children Zaštitnik se odlučio za izradu Protokola, između ostalog i iz razloga što preporuke koje se odnose na prosjačenje i skitnjičenje, koje smo nadležim organima uputili 2010.godine –nisu donijele očekivane rezultate.

 
 
Osobe sa invaliditetom jedna od najranjivijih kategorija društva   

Osobe sa invaliditetom jedna su od najranjivijih kategorija društva, koja se suočava sa brojnim problemima i preprekama u ostvarivanju prava i jednakosti. Povodom 03.decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da su ove osobe izložene diskriminatornom tretmanu zbog nepristupačnog fizičkog okruženja, informacija, komunikacija i javnog saobraćaja, neadekvatne politike zapošljavanja, manjka usluga servisa podrške kao i nedovoljne primjene instituta afirmativne akcije i razumnog prilagođavanja. Stoga, uprkos zajedničkim naporima nadležnih organa i organizacija civilnog društva u ovoj oblasti mora se više i efikasnije raditi kako bi OSI mogle na kvalitetan način da zadovolje sve zdravstvene, obrazovne, socijalne i druge potrebe. Iako je uspostavljen dobar zakonodavni okvir za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, ovu oblast karakteriše nepotpuna primjena propisa, a zabrinjava činjenica da u budžetu nema jasnih i prepoznatljivih linija za sprovođenje zakona, politika i programa za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom, te posebno za primjenu Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom. Akcioni plan za prilagođavanje 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. godinu, do sada je rezultirao prilagođavanjem samo pet objekata.

 
 
Saopštenje: Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama   

Nasilje nad ženama i dalje je prisutno u Crnoj Gori i zahtijeva odlučniji i efikasniji odgovor organa, institucija ali i društva kao cjeline. Zanemarivanje i ćutanje ne smije zamijeniti građansku i pravnu obavezu građana da prijave nasilje nad ženama i time spriječe njegovo dalje razvijanje u nepovratni proces uništavanja žrtve. Povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore poziva na dalje jačanje svijesti javnosti, kako bi se smanjili pasivnost i strah i poslala poruka da nasilnici nikada ne mogu biti jači od porodice, društva i institucija sistema. Podsjećamo da se rodno zasnovano nasilje, prema Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, smatra posebnim oblikom diskriminacije.Takođe podsjećamo da je nasilje nad ženama težak oblik kršenja ljudskih prava i sloboda kojima se ugrožava pravo na život, slobodu, sigurnost, psihički i fizički integritet pojedinaca.

 
 
Saopštenje povodom Međunarodnog dana tolerancije   

Povodom 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore poziva na uvažavanje različitosti, podizanje svijesti o jednakosti ljudi kao principu i zabrani diskriminacije kao obavezi. Zaštitnik smatra da je neophodno dosljedno primjenjivati antidiskriminacione propise i posvetiti pažnju politici obrazovanja i prevencije u ovoj oblasti, u prvom redu borbi protiv predrasuda. Takođe je potrebno posvećeno i u kontinuitetu snažiti međuljudske odnose i reagovati adekvatno uvijek kada ih nesavjesni pojedinci ili grupe ugrožavaju. UNESCO, kao agencija Ujedinjenih nacija za kulturu, 16.novembra 1995.godine donosi Deklaraciju o principima tolerancije. Naredne godine Generalna skupština UN pozvala je zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu sa ovom Deklaracijom. Ona posebno naglašava da tolerancija nije nikakav ustupak, snishodljivost ili popustljivost. Iznad svega, to je aktivan stav podstaknut priznavanjem univerzalnih ljudskih prava i osnovnih sloboda drugima. Ni u jednom slučaju se ne može upotrijebiti za opravdavanje kršenja tih osnovnih vrijednosti. Ključni principi tolerancije sadržani su već u samoj njenoj definiciji, koja je označava kao poštovanje, prihvatanje i uvažavanje velike raznovrsnosti kultura u svijetu, oblika izražavanja i oblika humanosti. Podstaknuta je znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom mišljenja, savjesti i uvjerenja. Tolerancija je ravnoteža u razlici. Ona nije samo moralna obaveza, već i politički, odnosno pravni zahtjev.

 
 
Dani Zaštitnika“ u Pljevljima, Šavniku i Žabljaku   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, boraviće sa saradnicima u Pljevljima, Šavniku i Žabljaku, u okviru održavanja „Dana Zaštitnika“. Posjete će biti organizovane 25. i 26. jula. Tokom boravka u ovim opštinama predstavnici instituciije razgovaraće sa građanima koji smatraju da su im povrijeđena ljudska prava i slobode postupanjem državnih organa, organa lokalne samouprave, javnih službi ili drugih nosilaca javnih ovlašćenja i primati njihove pritužbe.

 
 
Međunarodni Dan podrške žrtvama torture   

Povodom 26. juna – Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da su čovjek i ljudska prava u samim temeljima vrednosnog sistema savremene civilizacije. Mučenjem se uništava ličnost žrtve i poriče nesporno ljudsko pravo na dostojanstvo ljudskog bića. Uprkos apsolutnoj zabrani mučenja po međunarodnom pravu, mučenje i dalje traje u svim regionima svijeta. Zabrinutost o zaštiti nacionalne bezbjednosti i granica se sve više koristi kao opravdanje za mučenja i druge oblike okrutnog, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja. Ujedinjene nacije su osudile mučenje kao jedno od najtežih djela počinjenih od strane ljudi nad drugim ljudskim bićima. Mučenje je zločin prema međunarodnom pravu. Prema svim relevantnim instrumentima, apsolutno je zabranjeno i ne može se opravdati pod bilo kojim okolnostima. Ova zabrana čini dio običajnog međunarodnog prava, što znači da je obavezujuća za svakog člana međunarodne zajednice, bez obzira da li je država ratifikovala međunarodne ugovore u kojima je mučenje izričito zabranjeno. Sistematična ili rasprostranjena praksa mučenja predstavlja zločin protiv čovječnosti.

 
 
Saopštenje povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine   

Zaštita životne sredine jedan je od najvećih izazova savremenog društva, zbog čega je unapređenje stanja u ovoj oblasti prioritet svakog društva. Povodom 5. juna - Međunarodnog dana zaštite životne sredine, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da svi nadležni organi ali i pojedinci moraju odgovorno i adekvatno ispuniti svoje obaveze kako bi preduzimane mjere i radnje dale očekivane rezultate. Crna Gora je unaprijedila normativni okvir u oblasti zaštite životne sredine i ostvarila dobar napredak u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Osnažila je institucionalni okvir za ostvarivanjeprava na zdravu životnu sredinu, međutim i dalje postoje značajni problemi.