Međunarodni dan tolerancije   

Povodom Međunarodnog dana tolerancije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore želi da skrene pažnju javnosti na važnost poštovanja ukupnog koncepta i podrazumijevanih vrijednosti tolerancije u svakodnevnom životu. Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) ustanovila je Međunarodni dan tolerancije 1995. godine, s ciljem skretanja pažnje na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Rezolucijom 51/95 Generalna skupština UN-a pozvala je zemlje članice da promovišu Međunarodni dan tolerancije, koji se od tada održava svakog 16. novembra. Ovaj datum je najčešće praćen kampanjama čiji je cilj promocija tolerancije, poštovanja i dostojanstva širom planete, naročito prema ranjivim društvenim grupama. Za razliku od opšteoprihvaćenog načela poštovanja fizičkog i psihičkog integriteta svake osobe, Zaštitnik zapaža da u crnogorskom društvu postoji trend rasta različitih vidova nasilja, uključujući sve oblike nasilne komunikacije. Nasilje nije zapaženo samo kao pojava u realnom okruženju, već se pojačano širi u prostoru novih/informacionih tehenologija, odnosno društvenih mreža, sa ništa manje štetnim dejstvom na razvoj društva i odnose među ljudima.

 
 
Reagovanje na izjave Mitropolita crnogorsko-primorskog i situaciju u vezi sa simbolom Sahat-kule   

Polazeći od svog mandata i zakonskih ovlašćenja, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ima obavezu da ukaže na negativne pojave koje naurušavaju međuetnički i međukonfesionalni suživot i sklad u Crnoj Gori. Naime, posljednjih dana evidentne su nove konfrontacije i javni nastupi koji podrivaju jedinstvo i vrijednosti građanskog društva u Crnoj Gori i očuvanje različitosti, kao njenog duhovnog i materijalnog bogatstva. Pri tom se koristi i prilično oštra, pa i uvredljiva retorika, kojom se vrijeđa dostojanstvo i nacionalni identitet. Podsjećamo da je ovakve i slične pojave u Crnoj Gori registrovala i Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije u posljednjem izvještaju objavljenom prije nekoliko dana, iako su tada, kao i za sada, nadležni državni organi ostali pasivni. Zaštitnik naglašava da vjerske zajednice i njihovi predstavnici imaju određeni nivo slobode kada su u pitanju javni nastupi, ali i odgovornost i obavezu da tim javnim nastupima, u skladu sa svojom društvenom pozicijom, ne narušavaju dostojanstvo pojedinaca i grupa kojima se obraćaju ili o kojima saopštavaju sopstveni stav.

 
 
ECRI: Djelotvornost Ombudsmana se značajno poboljšala   

Povodom Izvještaja Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI) – peti ciklus procesa monitoringa, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore želi da javnosti ukaže na neke od ključnih ocjena i stavova iznijetih o radu institucije: U dijelu izvještaja koji se odnosi na Djelotvornost Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana) navodi se da su „različiti sagovornici istakli da je ključna uloga Ombudsmana u rješavanju diskriminacije postala vidljivija i pohvalili su njegov konstruktivan dijalog sa civilnim društvom“. ECRI je takođe zapazio da se djelotvornost Ombudsmana značajno poboljšala od njegovog posljednjeg izvještaja. Takođe se kaže da statistika potvrđuju da se razvija povjerenje u instituciju Zaštitnika, kao i da je građani pozitivno doživljavaju.

 
 
Zaštitnik osudio napad na studente, stipendiste libijske Vlade   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore najoštrije osuđuje i izražava duboku zabrinutost zbog nasilničkog ponašanja počinjenog na štetu stipendista libijske Vlade, koji se u Crnoj Gori školuju za pilote u ogranku Airways Aviation Academy. Sami čin nasilja i izražena brutalnost izazivaju posebnu zabrinutost, kako po svom intenzitetu, tako i po motivu, ukoliko se ozbiljne optužbe izrečene na račun izgrednika pokažu tačnim. Osim toga, Institucija izražava posebnu bojazan zasnovanu na rasnom motivu i težini posljedice delikta, naročito ako se imaju u vidu navodi medija da je žrtva nasilja pretrpjela ozbiljne povrede, što upućuje na teži oblik prestupa kvalifikovanog od strane nadležnih organa gonjenja i to ne samo kao otežavajuća okolnost koja je pratila delikt.

 
 
Snažiti saradnju između institucije Zaštitnika i Misije OEBS   

Ombudsmanu pripada veoma važna uloga u svim demokratskim društvima, što Misija OEBS-a prepoznaje i posvećena je snaženju saradnje sa tom Institucijom, saopšteno je na sastanku Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućka Bakovića sa šeficom Misije OEBS-a, ambasadorkom Maryse Daviet. Zaštitnik Baković bio je danas domaćin sastanka sa ambasadorkom Daviet i njenim saradnicima - program menadžerom za vladavinu prava i ljudska prava Robertom Kučarskim, saradnikom iz istog sekotra Milošem Uljarevićem kao i medija program menadžerkom Samrom Čampara. Zaštitnik je posjetu ocijenio kao značajan pokazatelj podrške Misije, što je zbog reputacije koju ta organizacija ima, veoma važno za Instituciju.

 
 
Završeni “Dani Zaštitnika” u Beranama i Rožajama   

Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućku Bakoviću, građani Berana i Rožaja podnijeli su četrdesetak pritužbi, smatrajući da su im povrijeđena ljudska prava i slobode postupanjem državnih organa, organa lokalne samouprave, javnih službi ili drugih nosilaca javnih. U okviru održavanja „Dana Zaštitnika“, Baković je sa saradnicima boravio u Beranama 18. i 19. a u Rožajama 20. i 21. jula. Osim građana koji su podnijeli pritužbe, sa značajno većim brojem njih je obavljen razgovor i dat pravni savjet. U Beranama su se građani Zaštitniku obraćali zbog prava iz radnog odnosa, socijalne zaštite, porodičnih odnosa, rada suda, tuđe njege i pomoći, prava na uživaje imovine, stare dinarske štednje, otpremnina, prava raseljenih i zaštite podataka o ličnosti. Predstavnici Institucije iz sektora za oblast prava djeteta, predvođeni zamjenicom Zaštitnika Snežanom Mijušković u Beranama su posjetili Centar za socijalni rad gdje su razgovarali sa članovima multidisciplinarnog tima, koji su predstavili svoj rad, saradnju sa drugim organima a razmijenjena su mišljenja o nekim od aktuelnih slučajeva. Obišli su i Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, Dječju bolnicu, vrtić i Dom učenika. Predstavnici Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, na čelu sa zamjenicom Zaštitnika Zdenkom Perović, obišli su centre bezbjednosti Berane i Rožaje, s ciljem uvida u uslove u kojima borave lica lišena slobode kao i u kojima rade službenci Uprave policije ovog centra i odjeljenja bezbjednosti.

 
 
Saopštenje povodom 5. juna – Svjetskog dana zaštite životne sredine   

Pravo na zdravu životnu sredinu, pravo na informisanost o stanju životne sredine, kao i pravo učešća u procesu donošenja odluka koje se odnose na ovu oblast, Ustavom Crne Gore prepoznata su kao temeljna ljudska prava. Zaštita životne sredine i očuvanje prirode osim što spadaju u najviše vrijednosti ustavnog poretka, ujedno su i osnova za razvoj države i društva. Zbog tako velikog značaja i uticaja koji ima na život ljudi, potrebno je jačati svijest građana o potrebi odgovornog odnosa prema prirodi, a istovremeno je neophodno jačati kapacitete nadležnih državnih organa da preventivnim mjerama ali i adekvatnim kaznama utiču na poboljšanje stanja. Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, Zaštitnik ukazuje da je Crna Gora unaprijedila normativni i institucionalni okvir u ovoj oblasti, kojim su stvoreni uslovi za ostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu. Međutim, posmatrano u cjelini, stanje u ovoj oblasti još nije zadovljavajuće, a ekološka svijest građana nije dovoljno razvijena. Iz iskustva Institucije, povrede prava na zdravu životnu sredinu uglavnom su posljedica nedosljedne primjene propisa iz oblasti urbanizma, građevinarstva i prostornog planiranja, odlaganja komunalnog otpada, zagađivanja vazduha i prekomjerne komunalne buke. Zaštitnik posebnu pažnju posvećuje praćenju stanja životne sredine u pojedinim gradovima (Pljevlja, Podgorica, Nikšić i Bar) kao i aktivnostima i mjerama koje nadležni organi preduzimaju za zaštitu zdravlja i zaštitu životne sredine.

 
 
Otvorena konferencija o diskriminaciji na radu i u zapošljavanju   

Bar - Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu jedan je od najekstremnijih oblika ugrožavanja ljudskog dostojanstva i ograničenja ljudskih prava i sloboda, zbog čega država i nacionalne institucije treba dosljedno da izvršavaju svoje obaveze u zaštiti građana, poručeno je danas sa regionalne konferencije posvećene ovoj temi. Dvodnevna regionalna konferencija “Diskriminacija na radu i u zapošljavanju“, na kojoj se razmatra situacija u ovoj oblasti za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, počela je danas u Baru. Konferenciju organizuje institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, OEBS-om, Savjetom Evrope i Regionalnim savjetom za saradnju – Integracija Roma 2020. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković otvorio je skup i kazao da je diskriminacija pri zapošljavanju i na radu široko rasprostranjena društvena pojava, karakteristična ne samo za tradicionalne, već i savremene društvene sisteme. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da je, i pored usvojenog zakonodavstva, diskriminacija prisutna i problem koji treba registrovati i posvetiti mu maksimalnu ozbiljnost. „ Kroz koju treba maksimalno motivisati državu i sve subjekte društva da spriječe zloupotrebe i diskriminaciju kod rada i zapošljavanja“ .

 
 
Saopštenje povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije   

Zaštitnik ljudskih prava sloboda Crne Gore poziva sve društvene aktere, građane/ke da u okviru svojih djelovanja i ponašanja svakog dana doprinose podizanju svijesti o jednakosti ljudi kao principu, zabrani diskriminacije kao obavezi i toleranciji kao modelu suživota. Iz toga proizilazi stabilnost svake zajednice i prevencija svih vidova konflikta u građanskoj i međuetničkoj ravni. To je poruka Zaštitnika povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije, koji se obilježava 21. marta, u znak sjećanja na događaj u kome je u Južnoafričkoj Republici 1960. godine ubijeno 69 ljudi koji su mirno demonstrirali protiv politike aparthejda. Ujedinjene nacije su 1966. godine proglasile taj dan praznikom, kao simbol zajedničke borbe svih članica i njihovih ujedinjenih napora na eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije. Konvencija Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije izraz "rasna diskriminacija" definiše kao svako razlikovanje, isključivanje, organičavanje ili davanje prvenstva koji se zasnivaju na rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom porijeklu, čija svrha ili rezultat su narušavanje ili kompromitacija priznavanja, uživanja ili vršenja, pod jednakim uslovima, prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom polju ili u svakoj drugoj oblasti javnog života.

 
 
Zaštitnik i dekan Knežević potpisali Sporazum o saradnji   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković i dekan podgoričkog Fakulteta političkih nauka, Saša Knežević, potpisali su danas Sporazum o saradnji, u cilju afirmacije koncepta ljudskih prava među mladima, prije svega studentskoj populaciji. Sporazumom je predviđeno da će prioritet u zajedničkom djelovanju i saradnji biti povećanje stepena informisanosti i edukacije studenata i šire javnosti o važnosti poštovanja ljudskih prava, uživanja tolerancije i zalaganja za nediskriminaciju. Takođe, Zaštitnik će u toku školske 2017/18. godine i ubuduće na Fakultetu održati javno predavanje svim studentima na teme zaštite ljudskih prava i sloboda i institucionalnog okvira, a organizovaće i prijem do 20 studenata u svom sjedištu.