×
 
 
Saopštenje povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore povodom 26. juna - Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, podsjeća da je po svim relevantnim međunarodnim pravnim instrumentima zabrana mučenja apsolutna, što znači da ne može biti opravdana pod bilo kojim okolnostima, niti u bilo kom slučaju. Generalna skupština UN je 1984. godine usvojila Konvenciju protiv torture i drugih surovih nehumanih i ponižavajućih postupaka i kažnjavanja, koja je stupila na snagu 26. juna 1987 godine. Tortura, po definiciji, negira dostojanstvo ljudskog bića. Zabrana torture dio je međunarodnog običajnog prava, što znači da je obavezujuća za sve članice međunarodne zajendice, bez obzira da li je država ratifikovala ugovore po kojima je tortura apsolutno zabranjena. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, na osnovu razgovora sa licima lišenim slobode (zadržanim, pritvorenim i licima na izdržavanju kazne zatvora) sprovedenih postupaka i saznanja kroz djelovanje Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM-a), konstatovao je da u prethodnim godinama u crnogorskim zatvorima i policijskim prostorijama za zadržavanje nije bilo sistematske torture.

 
 
Svjetski dan izbjeglica - 20.jun   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, povodom 20. juna – Svjetskog dana izbjeglica, podsjeća javnost na globalne razmjere problema sa kojima se suočavaju milioni izbjeglica širom svijeta, kojima su ugrožena mnoga osnovna ljudska prava i slobode. Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2000. godine proglasila je 20. jun za Svjetski dan izbjeglica, s ciljem podizanja svijesti javnosti o njihovom teškom položaju širom svijeta. Prema podacima UNHCR-a u svijetu ima 59,5 miliona nasilno raseljenih ljudi, 19,5 miliona izbjeglica i deset miliona apatrida. Takođe se navodi da je 18 % izbjeglica mlađe od 18 godina, kao i da 53 % svih izbjeglica dolazi iz Somalije, Avganistana i Sirije.

 
 
Saopštenje povodom 12. juna, Svjetskog dana borbe protiv dječjeg rada   

Povodom 12. juna Svjetskog dana protiv dječjeg rada, Zaštitnik ukazuje da ovoj temi treba posvetiti značajnu pažnju, imajući u vidu posljedice koje radna eksploatacija ima ili može imati na ličnost djeteta i ostvarivanje njegovih prava. Podsjećamo da je Međunarodna organizacija rada 2002. godine donijela odluku da se 12. jun obilježava kao Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada, kako bi se skrenula pažnja na izuzetno veliki broj djece koja su žrtva radne eksploatacije. Eksploatacija djece nije nova pojava, ali oblici u kojima se pojavljuje kao i metodi koji je omogućavaju su poprimili nove forme i zapanjujuće razmjere širom svijeta. Ekonomski razvoj, razvoj turizma i novih informativnih tehnologija, ali i siromaštvo, oružani sukobi i kriza vrijednosti, predstavljaju okvir za razvoj, porast i pojavu novih oblika eksploatacije djece.

 
 
Sudija Vučinić posjetio instituciju Zaštitnika   

Sudija Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, Nebojša Vučinić, posjetio je danas instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i razgovarao sa Zaštitnikom Šućkom Bakovićem i njegovim zamjenicima. Sudija Vučinić je nakon toga održao sastanak i sa savjetnicima iz svih sektora Institucije, u cilju prenošenja znanja i iskustva o postupanju ESLJP. Gospodin Vučinić govorio je o procedurama i praksi pred ESLJP, predmetima i primjerima. On je predstavio i kako sudije ESLJP razmatraju i otkrivaju povrede ljudskih prava kao i kako postupaju u konkretnim slučajevima.

 
 
Reagovanje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore povodom slučaja u Mojkovcu   

Poslednji primjer vršnjačkog nasilja koji se desio u Mojkovcu ponovo aktuelizuje tu problematiku i opominje da kao sistem i društvo moramo više i odlučnije da joj se suprostavimo. Posljedica sukoba dva učenika srednje škole u Mojkovcu su i tjelesne povrede jednog od njih, a upotreba noža dodatno dramatizuje taj događaj. Zaštitnik smatra da posljedice tog djela treba da alarmiraju sve nas kao pojedince i kao profesionalce koji rade sa djecom i za djecu, da nađemo efikasnije načine djelovanja na uzrok. Nasilje među učenicima je ozbiljan problem, koji je prisutan i u crnogorskom društvu kroz različite oblike delikvantnog ponašanja (sjetimo se i nedavnih primjera u Bijelom Polju, Baru, Podgorici…).

 
 
Reagovanje povodom napada na pripadnika romske manjinske nacionalne zajednice   

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore oštro osuđuje događaj registrovan video zapisom koji je objavljen na pojedinim portalima i medijima, a koji se tiče fizičkog napada na mladog Roma u užem gradskom jezgru Podgorice. Ovaj vandalski čin mora biti adekvatno procesuiran, počinioci otkriveni i sankcionisani na način kako to nalažu važeći propisi i standardi zaštite od svih oblika rasizma i netolerancije. Zaštitnik očekuje da će nadležni državni organi preduzeti efikasne mjere na identifikaciji počinilaca i njihovom privođenju pravdi.

 
 
Saopštenje povodom 17. maja - Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore povodom 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije, ocjenjuje da se LGBT populacija u našoj državi još suočava sa problemom socijalne isključenosti u mnogim sferama života, a što se naročito odnosi na sisteme socijalne podrške, priznavanje određenih statusnih prava, prava koja proizilaze iz takvog statusa (stanovanje, registracija) i mnoge druge oblasti. Kako Zaštitnik ukazuje u svojim izvještajima i javnim obraćanjima da je LGBT populacija jedna od najviše diskriminisanih u crnogorskom društvu (uz siromašne, Rome, OSI i žene žrtve porodičnog nasilja), jasno je da je potreban jači, sistemski i kontinuiarn odgovor prije svega države, u cilju obezbjeđivanja zagarantovanih ljudskih prava i sloboda pripadnika ove populacije.

 
 
Reagovanje povodom incidenta u Skupštini   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore izražava ozbiljnu zabrinutost zbog posljednjih dešavanja u crnogorskoj Skupštini, kada je u krajnje neprimjerenoj atmosferi teških riječi, uvreda i fizičkih nasrtaja, crnogorski parlamentarizam ozbiljno narušen. Neprijatne scene iz doma narodnih predstavnika/ca zaslužuju oštru osudu i primjerenu reakciju parlamenta i drugih državnih organa. Ne sporeći pravo na slobodu izražavanja, viđene scene koje su prešle granice naše države i poslale ružnu sliku koja nikom ne može služiti na čast, daleko su od kulture dijaloga i slobode izražavanja. Oni koji po vokaciji moraju biti predvodnici demokratije, koncepta vladavine prava i ljudskih prava i sloboda, zanemarili su svoju ulogu i demonstrirali potpuno drugi vid ponašanja protiv kojeg se sistem inače treba i mora boriti.

 
 
Čestitka povodom Svjetskog dana slobode medija   

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore svim crnogorskim novinarma i zaposlenima u sredstvima javnog informisanja čestita 3. maj, Svjetski dan slobode medija. Ovaj datum prilika je da se podsjeti i ukaže na veliki značaj medija za društvo i državu, jer stepen slobode novinarstva, kao i nivo zaštite novinara u jednom društvu svjedoče o stepenu njegovog demokratskog razvoja i njegove otvorenosti. Zaštitnik u prethodne dvije godine nije primio ni jednu pritužbu koja se odnosila na povredu prava na slobodu izražavanja, ali s pažnjom prati dešavanja na medijskoj sceni, budući da sloboda medija i sloboda izražavanja predstavljaju preduslov za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda. Potrebno je predano i kontinuirano raditi na podizanju demokratskih standarda, u smislu omogućavanja novinarima da svoj posao rade u bezbjednim uslovima, jer bez slobode medija nema demokratije.

 
 
Za borbu protiv diskriminacije mobilisati sve djelove društva   

Konferencija Zakon, politika, društvo i diskriminacija, koju je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore organizovala uz podršku Fondacije Konrad Adenauer, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjeta Evrope, završena je danas. Na kraju konferencije ponuđen je veći broj zaključaka koji će biti naknadno dostavljeni svim učesnicima, kako bi dali eventualne sugestije, pojačali snagu zaključaka i pripremili teren za buduću saradnju, prvenstveno između Ombudsmana i civilnog sektora, koja treba da bude nastavljena na osnovama partnerstva i povjerenja. Sa skupa je poručeno da treba da se ojača institucionalno djelovanje, da se više vremena posveti suzbijanju diskriminacije kao pojave i da se pomogne i podstakne zaštita vulnerabilnih grupa (kao što su osobe sa invaliditetom, žrtve porodičnog nasilja, korisnici psihoaktivnih supstanci, Romi, LGBT i drugi). Ujedno je neophodno učiniti da sami sistem zaštite od diskriminacije bude ojačan procesnim mehanizmima i institucionalnim oblicima, kakva jeste i uloga Zaštitnika.