Glavna savjetnica na konferenciji povodom godišnjice OPCAT-a i SPT-a

Podgorica - Opcioni protokol uz Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni ili postupaka /OPCAT/ predstavlja važan međunarodno-pravni instrument i treba nastaviti njegovo širenje i primjenu kroz povećanje broja država koje će ga ratifikovati, jer se time zasniva međunarodna obaveza i odgovornost država za kreiranje sistema zaštite i neposredne primjene standarda Konvencije na nacionalnom nivou.

To je jedna od poruka međunarodne online konferencije, povodom godišnjice 20 godina OPCAT-a i 15 godina Podkomiteta protiv torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni ili postupaka Ujedinjenih nacija (SPT), u kojoj je učestvovala glavna savjetnica Zaštitnika Milica Bogojević.

Tokom diskusije ona je, između ostalog, istakla da je kreiranje međunarodno-pravnog i nacionalnog sistema, njegovo djelotvorno unapredjenje i sprovođenje u praksi, na ukupnom nivou - kako medjunarodnom, tako i nacionolanom, naša zajednička misija i cilj.

Podsjećamo da je Crna Gora ratifikacijom Opcionog protokola, 31.decembra 2008 godine, preuzela obavezu da  odredi ili uvede jedan ili više mehanizama za prevenciju torture na nacionalnom nivou i u skladu sa time Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore iz 2011.godine institucija je, u okvirima nacionanog pravnog Sistema, određena kao Nacionalni mehanizam za prevenciju torture.

Opcioni protokol uz Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni ili postupaka predstavlja važan međunarodno-pravni instument, sa ciljem prevencije torture, u svim ustanovama u kojima se nalaze lica lišena slobode. Usvojila ga je Generalna skupština 18.decembra 2002.godine, a stupio je na snagu 22.juna 2006.godine.

Ovim protokolom  ustanovljava se sistem redovnih posjeta od strane nezavisnih međunarodnih i nacinalnih tijela na  svim mjestima gdje se nalaze lica lišena slobode, kao i uspostavljanje SPT-a, čiji je zadatak da pruža savjete i pomoć državama ugovornicama i jača njihove kapacitete za prevenciju torture.

Protokol obavezuje države ugovornice da dozvole posjete na svim mjestima gdje se nalaze osobe lišene slobode i da formiraju jedno ili više tijela na nacionalnom nivou koja bi se bavila prevencijom torture.

S tim u vezi, na konferenciji su istaknuti dosadašnji rezultati i izazovi koji su postignuti i koji slijede u svjetlu prevencije torture, te potreba za daljim unapređenjem sistema zaštitte, sa posebnim akcentom na  intenciju  proširenjem broja zemalja potpisnica Protokola.

Posebno je dat osvrt i ukazano na otežani rad i postupanje u uslovima COVID pandemije, u kojima se mandat nacionalnih i međunarodnih tijela za prevenciju torture odvijao. U tom kontekstu, istanknut je značaj kreiranja i unaprjeđenja dobre politike i prakse i njihove neposredne primjene i u tim okolnostima, a koji je, u datim okolnostima, imao za cilj  minimiziranja  posljedica lišenja slobode.

Kroz iskustvo više od 25 država ( Čile, Kuba, Francuska, Maroko, Velika Britanija, Senegal...) predstavljena su iskustva u primjeni mehanizama za zaštitu i prevenciju torture u okvirima nacionalnih pravnih sistema.

Na konfrerenciji je posebno  razmatran značaj, položaj i uloga NPM (Nacionalnog preventivnog mehanizama za zaštitu od torture),  sa akcentom na potrebu daljeg unaprjeđenja sistema u djelovanju i praksi, kako u okvirima legislativnog sistema, tako i u kreiranju osnova i mehanizama u pogledu  kreiranja konkretnih politika, davanjem preporuka i sprovođenje preporuka u praksi. Posebno je istaknuta organska i sistemska veza i odnos  na nivou saradnje OPCAT,SPT i država, te važnost  dijaloga, multidisplinarnog pristupa, kao i  društvene angažovanosti svih činilaca društva, kako vladinih tijela tako i nevladinih organizacija .

U tom smislu, učesnici konferencije podsjetili su na temeljne vrijednosti Univrzalne deklaracije o ljudskim pravima i slobodama , kao zajedničkog standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ društva, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težio da učenjem i vaspitavanjem doprinese poštovanju ovih prava i sloboda. Takođe, cilj je i da se progresivnim unutrašnjim i međunarodnim mjerama obezbijedi njihovo opšte i stvarno priznanje i poštovanje, kako među narodima samih država članica, tako i među narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom, te obavezu ustanovljenu članom 5, kojom se propisuje da niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. 

 

 Javna uprava  06.03.2024
Radionica o realizaciji Strategije reforme javne uprave

Radionica o realizaciji Strategije reforme javne uprave

Glavna savjetnica Zaštitnika u Sektoru javne uprave Marina Perišić učestvovala je na radionici "Razvoj godišnjeg izvještaja o realizaciji Strategije reforme javne uprave za 2023. godinu" koju j...

 Javna uprava  18.12.2023
Glavna savjetnica na konferenciji o pristupu pravdi i ljudskim pravima

Glavna savjetnica na konferenciji o pristupu pravdi i ljudskim pravima

Legislativni okvir na nacionalnom nivou, u skladu sa Pariškim principima, mora da pruži i garantuje sistem koji će biti nezavisan i efikasan i odgovarati svim zahtjevima za konstituisanje, rad i m...

Naslovna ×
 020 241 642 20 241 642
mne MNE
Prijem stranaka: Ponedeljak - Petak od 11 do 14h