Međunarodni dan djeteta-Zlatni savjetnici "preuzeli" rezidenciju Predsjednika

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović i zlatni savjetnici Ombudsmana jednoglasno su poručili da u buduće treba više raditi na smanjenju siromaštva, unapređenju kvaliteta obrazovanja i većoj participaciji djece i snaženju njihovog glasa u društvu.

„Sve ovo je jako važno da naša sadašnjost, a budućnost svih generacije koje dolaze, bude ljepša, bezbrižnija i srećnija - Ovdje, u našoj Crnoj Gori“, poručili su zlatni savjetnici Zaštitnika.

Djeca, članovi Mreže zlatnih savjetnika Ombudsmana, danas su „preuzeli“ rezidenciju Predsjednika Crne Gore, u okviru obilježavanja 20. novembra Međunarodnog dana djeteta. Povodom jubileja, 30. godišnjice od usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta, širom svijeta djeca preuzimaju najvažnije državne ustanove, institucije, medije, škole, biznis sektor i sl, kako bi razgovarali sa donosiocima odluka o pitanjima koja se tiču ostvarivanja dječjih prava.Značaj UNICEF-ove ideje prepoznao je i uvažio predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, koji je sa djecom razgovarao o mnogim važnim pitanjima koja se tiču obrazovanja, zdravstva, socijalne politike, mobilnosti mladih, prevencije vršnjačkog nasilja, sporta i drugim važnim temama.

Lana Jovanović kazala je da su za pet godina, od kada postoje zlatni savjetnici Zaštitnika, djeca o svojim pravima govorila na mnogim važnim mjestima: u  Skupštini, na konferencijama, obraćali se ministrima, predsjednicima opština, a njihovi predstavnici bili su čak i u Komiteteu Ujedinjenih nacija.

„Međutim, i dalje imamo dilemu da li se glas djece dovoljno čuje... ali nemamo dilemu da će naše poruke danas biti jače i snažnije, jer ćemo ih uputiti zajedno sa Predsjednikom Crne Gore“, rekla je ona.

Anastasija Đukić imala je pitanje u vezi sa aktuelnom temom, mobilnosti mladih.

„Ja dolazim iz Berana i mogu vam reći da se mnogo mojih vršnjaka odselilo sa svojim porodicama, a taj trend je izražen i kod naših komšija iz Rožaja, Plava, Bijelog Polja. Mnogo je razloga koji su doveli do toga, a jedan od vodećih je vezan za školovanje. Nas danas zanima – koji su ključni  argumenti, aduti, vas donosilaca odluka da nas mlade ubijedite da treba da ostanemo“.

Lazar Dožić je Predsjedniku Đukanoviću ukazao da su velike razlike u pristupu obrazovanju i kvalitetu obrazovanja između gradova, gradova i sela, sjevera i juga, dok je Đorđa zanimalo njegovo mišljenje o crnogorskom sportu.

 „Dok smo na sportskom terenu, ja želim da vas pitam – gdje ste igrali basket kao mali? Jeste li imali koš ispred kuće ili u naselju? Djeca danas nemaju koš ispred zgrade ili livadu za fudbal. Ili ima livada, a nema djece- kao što je slučaj  kod nas u Kolašinu“, kazala je Nađa.

Jasmina je pitala da li je u redu da se poslije toliko godina truda i ulaganja mnogih, djeca sa invaliditetom i dalje bore sa istim problemima.

„Ja odlično razumijem šta znači inkluzija jer dolazim iz romske nacionalne zajednice.  Zbog toga odlično znam šta znači svaka razlika u učionici i na ulici, evo na primjer u odnosu na djecu sa invaliditetom.Svi znamo da mnoga djeca koja su u kolicima ne mogu da uđu u svoje škole, druge institucije ili nemaju svi asistente u nastavi“, rekla je ona.

Mia jeistakla problem vršnjačkog nasilja,pa je zanimalo mišljenje Predsjednika o ovoj temi, a posebno o odgovornosti i prevenciji.

Pitanje Luke Pavićevića odnosilo se na sistem socijalne i zdravstvene zaštite.On je kazao da brojni pokazatelji govore o sve većim ulaganjima države u socijalnu politiku, obrazovanje i zdravstvo.

„Sa druge strane svakodnevno imamo apele preko društvenih mreža da sms-om pomognemo liječenje nekog djeteta, ili se poziva da doniramo hranu i odjeću nekoj porodici, mnogi od nas u školi svako malo sakupljamo pomoć za nekoga i nešto. Kako vi objašnjavate ovaj nesklad? Jesmo li mi zaista toliko siromašni“, pitao je Predsjednika.

Jana Radunović je pitala Predsjednika šta bi izdvojio kao najveći uspjeh i napredak u poštovanju prava djeteta u Crnoj Gori za 30 godina, od kada je usvojena UK Konvencija.

Djeca su Predsjednika pitala i u koju osnovnu školu je išao, da li se tukao sa vršnjacima i šta je u vrijeme njegovih školskih dana značila inkluzija i da li je uopšte bilo. Zanimalo ih je  i da li nekada ima tremu i kako se bori sa njom.  Poželjeli su da ga češće viđaju u seoskim školama, sa otvaranja sportskih terena, renoviranja bolnica, dočekivanja sportista i sl..

Predsjednik Đukanović je odgovarajući na pitanja djece naglasio ključnu ulogu škole i porodice za suzbijanje nasilja nad djecom i istakao značaj etičkog izvještavanja medija o pravima djeteta.

Đukanović je saglasan da je siromaštvo djece jedan od ključnih izazova i s tim u vezi poručio da je neophodno podržati rani razvoj djece, poboljšati kvalitet obrazovanja i socijalne zaštite kako bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija.

Predsjednik smatra da svaka priča o razvoju društva počinje i završava obrazovanjem. Naglasio je da je u tom procesu ključno unaprijediti položaj zaposlenih u obrazovanju.

„Ja mislim da je prednost generacije kojoj ja pripadam u odnosu na vašu generaciju u tome da je položaj prosvjetnog radnika u tom periodu bio neuporedivo bolji nego danas. To je bio jedan organizovan sistem vrijednosti u nekadašnjoj Jugoslaviji u kojoj je ta srednja klasa svakog društva kojem pripadaju prosvjetni radnici bila društveno uvažena i egzistencionalno zbrinuta,“ kazao je Đukanović.

Predsjednik Đukanović smatra da je mobilnost mladih aktuelna u cijelom regionu, pa  i u Evropi, te da postoje i pozitivne i negativne strane te priče. Jedan od odgovora, tvrdi Đukanović, leži upravo u sistemu obrazovanja.

„Jedino kada dostignemo nivo razvoja kojem težimo, nivo razvoja u kojem ćemo ponuditi dovoljno radnih mjesta, u kojem ćemo ponuditi kvalitetno obrazovanje, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kvalitetnu kulturnu ponudu i sve one druge kvalitete koje jedno društvo mora da ponudi kao servise tada možemo biti sigurni da naši mladi neće željeti da idu iz CG,“ poručio je on.

Predsjednik  je kazao da su dosadašnji rezultati na unapređenju stanja prava djeteta postignuti kroz značajnu podršku i saradnju sa međunarodnim organizacijama, u prvom redu UNICEF-om, te da će se ta saradnja ubuduće nastaviti.

 “Mislim da smo se snažno posvetili da kroz inkluzivno obrazovanje razvijemo inkluzivno društvo, koje će pokazati posebnu senzibilnost prema ranjivim kategorijama - onoj djeci koja su lišena potpunog porodičnog staranja, djeci koja pripadaju romskim, egipćanskim zajednicama, djeci koja dolaze iz nerazvijenih područja sa sjevera Crne Gore, djeci sa smetnjama u razvoju,” zaključio je on.

Na kraju su zajednički, jednoglasno „izglasali“ da je potrebno više raditi na smanjenju siromaštva, unapređenju obrazovanja i jačanju dječje participacije-kako bi se glas djeteta čuo još jače.

Događaj su pratili šef UNICEF-a za Crnu Goru, Osama Kogali i zamjenici Zaštitnika Siniša Bjeković i Snežana Mijušković.