Posljedice pandemije na mentalno zdravlje dugo će se osjećati

Dinamika, struktura i funkcionisanje porodice doživljava velike transformacije i pod velikim je udarom pandemije COVID19, kazala je zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković, navodeći da će se posljedice po mentalno zdravlje zadržati duži vremenski period.

Ona je govoreći na konferenciji "Uticaj krize izazvane COVID19 virusom na djecu i socijalno ugrožene porodice" u organizaciji Centra za prava djeteta, kazala da je Covid Crnoj Gori i svijetu donio veliki broj izazova.

„Sa određenim iskustvom došlo je i saznanje da je neke stvari trebalo uraditi na drugačiji način“, ocijenila je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Takođe, napomenula je da je tokom ovog perioda institucija imala znatno veći broj obraćanja građanja, te da su upućene preporuke prema različitim organima javne vlasti.

"Sa kovidom ćemo se nekako izboriti ali posljedice po mentalno zdravlje će se zadržati duži vremenski period. Pandemija je izazvala strašnu neizvjesnost i to se definitivno odražava i kod djece", poručila je Mijušković.

Smatra važnim da su škole počele da rade. „ Jer to nisu samo obrazovne već i vaspitne ustanove. U krajnjem, djeci pola sata boravka u školi mnogo znači”.

Da  direktna interakcija sa ljudima  pozitivno utiče na djecu, pokazao je i projekat "Centar za podršku djeci i porodici – Dnevni centar" koji realizuje NVO Centar za prava djeteta Crne Gore u okviru koga se pruža podrška  djeci i njihovim roditeljima. Program podrške se sastoji od :

-           osnovnog programa psiho-socijalnih savjetovanja, kreativnih radionica I podrške u učenju,

-           program podrške porodici u porodičnom okruženju

-           program podrške predškolcima

-           psihoterapijski tretmani

-           ekonomsko osnaživanje porodice

Kako je istakla direktorica Centra Rajka Perović, realizacija projekta u ovoj godini zbog početka pandemije  je pred organizatore stavila brojne izazove.

"Naša stručna služba je prilagodila svoje aktivnosti mjerama NKT-a. Od januara do sada 120 - oro djece i 90 roditelja u koristili različite programske aktivnosti. " navela je Perović.

Dodala je kako je odaziv roditelja  jako dobar. „Pokazalo se da smo dobar  ventil i na dobar način kompenzujemo dio društvenog  života koji im je trenutno uskraćen", istakla je Perović.

Djeca su, prema riječima direktora Doma zdravlja (DZ) u Podgorici dr Nebojše Kavarića, “tihi stradalnici kovid pandemije” – Bez obzira što je 48% manja vjerovatnoća da se inficira od kovida, najmlađa populacija je najpodložnija psihopatološkim promjenama.

"Na žalost 58 % djece na području Evrope je promijenilo svoje ponašanje ka psihopatološkom. Nema valjanih studija ni u jednoj zemlji Evrope šta se događa sa njima", kazao je Kavarić.

Pozivajući se na studiju koju je radila Evropska pedijatrijska akademija, iznio je podatak da je djeci, koja su usljed pandemije bila izložena stresu, smanjen životni vijek za oko 3,3, godine.

"To se dešava zbog toksičnog stresa koji je najopasniji. A upravo su djeca trenutno izložena najtoksičnijem stresu, jer su u situaciji da im niko ne može pomoći - ni roditelji ni škola, niti u svom okruženju imaju osobe koje znaju šta da rade", kazao je on.

Prema riječima doktora Kavarića, treba omogućiti redovno pohađanje nastave.

"Škole se nigdje u Evropi nisu pokazale kao bitan prenosilac virusa. Upućujem apel, kao jedan od najstrožijih kritičara popuštanja mjera, škole moraju da ostanu otvorene".

Izazovi koje nosi trenutna situacija umnogome zavise od dobi djeteta, kazala je članica Udruženja psihologa i psihološkinja u OŠ "Štampar Makarije"  Dušica Dubljević. Upravo su tinejdžeri i adolescenati, koji, sa izuzetkom đaka prvih razreda srednjih škola, trenutno ne idu u školu, izuzetno osjetljiva kategorija.

"Djeci je stvarno neophodno vratiti sigurnost, povjerenje, izvjesnost i perspektivu. Otvaranje škole je otvaranje cijele zajednice i društva. Škole su opremljene, tamo se radi na jačanju socijalnih i emocionalnih vještina - Učimo djecu samodisciplini, samokontroli, saradnji, saosjećanju, To je samo jedan dio paketa vještina koje su neophodne djeci, osim obrazovnih, da ih pripremimo za život", zaključila je Dubljević.

Panel diskusiju na temu Uticaj krize izazvane COVID19 virusom na djecu i socijalno ugrožene porodice organizovao je  NVO Centar za prava djeteta Crne Gore, u okviru projekta Centar za podršku djeci i porodici – Dnevni centar koji je podržan kroz IPAII Program Evropske Unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.