Pandemija i mjere dodatan rizik za mentalno zdravlje djece

Podgorica –Pandemija Covid-19 predstavlja dodatni rizik koji vodi ka problemima mentalnog zdravlja kod djece, rezultat je istraživanja i izvještaja Institucije ombudsmana o uticaju mjera za sprječavanje širenja koronavirusa na mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori.

Izvještaj, koji je sačinjen uz podršku UNICEF-a, pokazao je i da nadležni organi nisu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece.

Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdarvlje predstavlja potpuno stanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja djeteta, te da se ne odnosi  samo na nepostojanje stanja ili bolesti.

Prema njegovim riječima, pandemija i mjere koje su donošene zahtijevaju prilagođavanje i odraslih i djece, bez obzira na njihov uzrast.

Bjeković je ukazao da su za mlađu djecu dešavanja kod kuće i u školi čest izvor stresa – “u kući značajan izvor stresa za djecu mogu biti porodična neslaganja, razvod roditelja, kao i promjena doma i okoline”.

On je govorio i o nejednakom efektu koji su mjere imale na razvoj djeteta, a tiču se disproporcija u pristupu resursima koji su u funkciji obrazovanja, komunikacija, (ne)dostupnosti informacija, nejednakoj distribuciji tereta koji mjere nameću i nedostatku servisa podrške u različitim oblastima obuhvaćenim istraživanjem.

“Tu su i razlikame u ekonomsko-socijalnoj sferi, vremenska neodređenost i pravna nesigurnost kada je u pitanju pravni okvir za izvršavanje naredbodavnih akata izvršne vlasti, a u svemu tome posebno se naglašava rizik po mentalno zdravlje koji zapažem u odnosu na ograničenja fizičkog okruženja i slobode kretanja”, rekao je zaštitnik Bjeković.

Podsjetio je da su mjere povremeno bile korigovane, kao i da su često bile nedorečene i izazivale konfuziju u primjeni.

“ Sama ta činjenica neminovno je uticala na dodatni rizik po mentalno zdravlje koji se ogleda u neizvjesnosti okruženja i prilagođavanju nečemu što se može definisati kao nedostatak u procjeni pristupa i analizi uzroka rizika koji mjere nameću”, ocijenio je zaštitnik.

Zahvalio je na podršci UNICEF kancelariji u Crnoj Gori, navodeći da je ovaj izvještaj dokaz kontinuirane i kvalitetne saradnje u dužem vremenskom periodu.

Zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, navela je da su predmet analize bili stavovi i mišljenja djece i roditelja, kao i profesionalaca koji sa njima direktno rade (nastavnici, vaspitači, pedagozi, socijalni radnici, defektolozi, terapeuti.)

Mijušković je kazala da je zaključeno i da postoji nedovoljna međusektorska saradnja u prevenciji i podršci djece i porodicama tokom pandemije.

“Nadležni organi nisu uspostavili metodologije procjene uticaja (CRIA) donijetih mjera na ostvarivanje prava djece, sa posebnim osvrtom na ranjive kategorije. Uviđa se i neuključenost djece prilikom kreiranja i donošenja ograničavajućih mjera koje se direktno na njih odnose”, rekla je ona.

Kao zaključke istraživanja zamjenica Mijušković navela je i nedovoljnu pravnu uređenost zaštite mentalnog zdravlja djece tokom pandemije kroz nacionalnu regulativu (zakoni, pravilnici, protokoli o postupanju…) i potrebu za njihovim usaglašavanjem sa međunarodnim standardima.

“Zapaža se i  nedovoljan broj programa podrške i usluga u zajednici djeci i porodici usmjerenih na adekvatan rast i razvoj u skladu sa individualnim mogućnostima i potrebama. Takođe i neadekvatna dostupnost postojećih servisa podrške u okviru obrazovnih, zdrastvenih i socijalnih ustanova”, dodala je ona.

U izvještaju je ukazano i na nedovoljna međusektorsku saradnju u prevenciji i podršci djetetu tokom pandemije u cilju očuvanja mentalnog zdravlja kao i neprilagođeno medijsko izvještavanje o situaciji izazvanoj pandemijom. Po metodologiji Evropske mreže ombudsman za djecu, čiji je član i crnogorski Ombudsman, istraživanje se bavilo i uticajem mjera na ranjive grupe: djecu sa smetnjama u razvoju, djecu bez roditeljskog staranja, djecu iz seoski područja i drugo.

U cilju poboljšanja stanja u ovoj oblasti date su preporuke Vladi Crne Gore, Savjetu za borbu protiv virusa Covid-19, Savjetu za prava djeteta, nadležnim ministarstvima i institucijama.

Šef predstavništva UNICEF-a u CG, Huan Santander, kazao je da je pandemija uticala na svako dijete na ovoj planeti.

“Daleko više su pogođena djeca koja su i prije pandemije bila u nepovoljnom položaju. To je jedan od ključnih nalaza izvještaja koji danas objavljujemo i koji državne vlasti moraju uzeti u ozbiljno razmatranje."

Santander je poručio da Crna Gora treba da uključi sve zainteresovane strane u proces donošenja odluka koje utiču na njihove živote.

“Ovo je jedan od temeljnih principa Konvencije Ujedninjenih nacija o pravima djeteta, po kojem svako dijete ima pravo da učestvuje u svim stvarima koje utiču na njegov život. Stoga, pozivam nacionalne i lokalne vlasti da se redovno konsultuju sa djecom i mladima o svim politikama koje su relevantne za njihov život”, kazao je Santander.

Zlatni savjetnik Jovan Joksimović kazao je da je školovanje u online režimu bilo “u najmanju ruku zbunjujuće”, kao i da neki segmenti gradiva nisu bili usklađeni i dovoljno prilagođeni.

“Mnoga djeca su imala problema da ravnopravno učestvuju u online nastavi iz razloga što , makar na početku, nisu imala telefon ili kompjuter ili internet. Zamislite samo stid djeteta kojem drugovi iz odjeljenja saznaju da u kući nema ni internet ni kompjuter..ili ako ima gasi kameru jer se možda stidi skromnog namještaja zato što mu je porodica siromašna”, kazao je on.

Jovan je u ime zlatnih savjetnika Ombudsmana ali i djece Crne Gore čiji glas predstavljaju imao poruku za nadležne.“Ukoliko u budućnosti budete razmišljali da nas opet vratite na kućni režim u ime djece Crne Gore vas molim da imate u vidu da za nas škola ne predstavlja samo učenje već mnogo više od toga – druženje, takmičenje, sitne nestašluke, zaljubljivanje i odljublivanje ..Uči nas životu, a sve to nam je malo komplikovanije da ostvrimo iz dnevne sobe gledajući u ekran”, poručio je on.

Zlatna savjetnica Daša Ražnatović podsjetila je da su na djecu različito uticali promjena rutine i neophodnost boravka na svježem vazduhu kao i nemogućnost sprovođenja određenih aktivnosti.

“Svoj djeci su rigorozne mjere zabrane kretanja veoma teško pale, prosto je bilo neprirodno. Sa jedne strane te zatrpavaju sa million informacija o smrti, a sa druge strane nemaš kud, jer si u istom prostoru sa roditeljima i rodbinom i svi samo o tome pričaju”, kazala je ona.

Daša je poručila da je interes djece Crne Gore, “bila ona mala ili malo veća, sa drugačijim potrebama, sa roditeljima ili bez - da rastu zdravo, bezbjedno, radosno. Ali i da se drže za ruke na prirodnoj a ne preporučenoj distance”!

Neke od nalaza istraživanja predstavile su i savjetnice Milica Kovačević i Duška Šljivančanin.