Jačati regionalni odgovor na sistemske probleme

Problemi u ostvarivanju prava djece imaju regionalni karakter, a razmjena iskustva i bliža saradnja institucija doprinijeće pružanju boljeg i kvalitetnijeg odgovora na sistemske probleme. To je, između ostalog, ocijenjeno na međunarodnoj konferenciji „Izazovi obitelji u savremenom svijetu- Očima djeteta,“, u kojoj je učestvovala zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković (23-24.09.2022, Međugorje, Bosna i Hercegovina).

Učesnici naučnog skupa, koji je održan na Sveučilištu Hercegovina, predstavili su iskustva stručnjaka i naučnih radnika, efikasna rješenja, poglede i pristupe u vezi sa temom skupa, kao i rezultate istraživanja čija praktična upotreba može unaprijediti funkcionalnost današnje porodice u savremenom svijetu.

Prava djece sagledavana su u regionalnom kontekstu iz ugla više oblasti, kao što su – porodično pravo, ljudska prava djece, socijologija odgoja i obrazovanja, porodična i socijalna pedagogija, filozofija odgoja i obrazovanja, etika, specijalna i razvojna psihologija.

Na panelu „Položaj i zaštita djece i porodice u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori“, zamjenica Mijušković predstavila je zapažanja, ocjene i preporuke, na bazi godišnjeg izvješataja o radu Zaštitnika.

Između ostalog, ona je istakla da i dalje postoje djeca koja nijesu upisana u matične registre rođenih, te da je potrebno tim povodom preduzeti aktivnosti kako bi sva djeca bila registrovana od strane nadležnih državnih organa. Podsjetila je da ima djece koja duže vremena borave u državi, a da pri tom nemaju prijavljen boravak, zbog čega je potrebno preduzeti radnje i mjere radi identifikcije te djece.

„Imajući u vidu da je u poslednjih više od godinu dana, zapažen pad nataliteta potrebno je u najskorije vrijeme donijeti strategiju populacione-demografske politike“, kazala je zamjenica Mijušković.

Prema njenim riječima,  zabrinjava podatak da svako treće dijete živi u riziku od siromaštva, a epidemija kovida je dodatno povećala njihove probleme.

Ukazala je i da je nužno unaprjeđenje međusektorske saradnje u zaštiti i ostvarivanju prava djece, imajući u vidu da pojedini primjeri pokazuju da organi ne sarađuju dovoljno, te su skloni prebacivanju odgovornosti u rješavanju problema;

Mijušković je kazala da digitalno okruženje, pored mnogih koristi, izlaže djecu i nepovoljnim sadržajima, te da u toj sferi postoje i rizici za ugrožavanje privatnosti i zaštitu podataka, rizici za nasilje i online seksualno zlostavljanje.

Takođe je navela da je potrebno normativno urediti model obrazovanja na daljinu tzv. online, kao i obezbijediti svoj djeci tehničke mogućnosti kao i pristup internetu;

„Potrebno je unaprijediti stepen zaštite djece uključene u visokokonfliktne razvode braka/prekide

vanbračne zajednice roditelja. Ulaganja u sistem koji se bavi zaštitom djece moraju biti kontinuirana i prioritetna jer se jedino tako mogu stvoriti uslovi za kvalitetnu reakciju nadležnih institucija“, kazala je zamjenica.

Mijušković je ukazala i da je potrebno nastaviti s podsticanjem i promocijom alternativne brige o djeci – hraniteljstva, razviti djelotvoran sistem zaštite djece od iskorištavanja putem prosjačenja, te od počinilaca seksualnih delikata.

Dodala je i da još nije dostignuta sveobuhvatna zaštita prava i interesa djece/maloljetnika u sukobu sa zakonom, a da načelo participacije djece odrasli najčešće ne razumiju i prihvataju uglavnom deklarativno.

„I dalje je evidentan nedostatak sveobuhvatnih, kvalitetnih i jednako dostupnih usluga rane intervencije za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. U sistemu osnovnog i srednjoškolskog vaspitanja i obrazovanja nužna su dodatna ulaganja kako bi se povećao nivo kvaliteta inkluzivnog obrazovanja za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama“, neke su od poruka zamjenice Mijušković.