Alarmantan trend normalizacije uvrjedljivog narativa i govora mržnje

Podgorica  - U Crnoj Gori alarmantan je trend normalizacije uvrjedljivog narativa u digitalnom prostoru, saopšteno je na predstavljanju Izvještaja o mapiranju govora mržnje uz ocjenu da se ovakve pojave moraju efikasno procesuirati odvraćujućim kaznama.

Izvještaj je izrađen u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku, u partnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava.

Izvještaj, koji se zasniva na višegodišnjem kvalitativnom istraživanju sprovedenom u periodu 2023-2025, ima za cilj identifikaciju i analizu obrazaca govora mržnje, kao i institucionalnog odgovora prema marginalizovanim grupama u Crnoj Gori

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković navodi da dok je govor moralna i humanistička obaveza, mržnja nije zdravo stanje duha.

 "Postavlja se pitanje: da li je slobodan čovjek onaj koji mrzi? Smatram da on prvo nije slobodan u sebi, a potom ni u odnosu na druge", rekao je ombudsman.

 Zahvaljujući inicijativi, koju je finansirao UNDP, institucija je nekoliko mjeseci pratila govor mržnje u digitalnom prostoru.

 "Rezultati su bili poražavajući. Broj takvih komentara na društvenim mrežama u periodu od juna do kraja godine kreće se u stotinama hiljada. Ovo nije samo problem portala sa najvećom posjećenošću; to je problem duboko ukorijenjene anonimnosti koja omogućava ljudima da šire mržnju bez straha od posljedica“, kazao je Bjeković.

Institucija je istraživala i kako se političari na lokalnom i državnom nivou odnose prema čuvanju dostojanstva drugih. „Zaključak je da se etičkim ponašanjem nijesu dovoljno bavili, već su to sveli na puko poštovanje poslovnika o radu", dodao je on. Nijedan sukob na svijetu, poručuje, nije počeo bez riječi.

"U Crnoj Gori, gdje se još uvijek dijelimo na 'naše' i 'njihove', moramo naći zajednički činilac koji će nas izvući iz ove moralne krize. Normalizujemo pojavu koja je duboko nenormalna", kaza je zaštitnik.

Podsjetio je da Institucija Zaštitnika djeluje na tri nivoa: promocija, prevencija i zaštita.

 "Ali, nije lako pokrenuti proceduru kada se svako pita 'zašto baš od mene'. Od nekoga se mora početi, a ja bih, kako je i predsjednik rekao, počeo od sebe. Moramo efikasno istražiti i procesuirati ove slučajeve, kažnjavajući ih proporcionalno kako bi kazna bila odvraćajuća. Bez istinske volje svih društvenih aktera, nema nam opstanka danas, a ni puta u budućnost", naveo je Bjeković.

Predsjednik Milatović, koji je otvorio skup, naveo je da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izuzetak, već dio svakodnevice i da na takvu normalnost ne smijemo pristati.

 "Danas govorimo o problemu koji tiho, ali uporno razara društveno tkivo. Govor mržnje nije mišljenje niti kritika; to je poruka da neko vrijedi manje ili da treba biti izbrisan iz javnog prostora. Nalazi istraživanja pokazuju da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izuzetak, već dio svakodnevnice, posebno u digitalnoj sferi i komentarima na portalima“, ukazao je on.

 Smatra da na takvu 'novu normalnost' ne smijemo pristati.

„Odgovor ne može biti samo reakcija na štetu, već prevencija, a ona se najbolje gradi obrazovanjem, kazao je predsjednik Milatović, ponovivši apel Vladi Crne Gore da predmet Građansko obrazovanje dobije formalni status u obrazovnom sistemu.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka istakao je da je govor mržnje duboko društveno i civilizacijsko pitanje koje nadilazi samo pravne i političke okvire.

"Crnogorsko društvo je bogato različitostima i ta raznovrsnost nas obavezuje da budemo dodatno pažljivi u zaštiti dostojanstva svakog pojedinca. Ovaj negativni fenomen danas se najbrže širi internetom, gdje online nasilje postaje sredstvo diskreditacije neistomišljenika i targetiranja ranjivih grupa“, naveo je on.

Saopštio je da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava intenzivno radi na unapređenju zakonodavstva, s posebnim fokusom na novi Zakon o zaštiti i jednakosti zabrane diskriminacije, koji je usklađen sa direktivama Evropske unije.