Žrtve nasilja ne smiju ostati nezaštićene

Podgorica – Institucije sistema ne smiju ostaviti nezaštićene žrtve nasilja u porodici, a propuste u preduzimanju mjera i propisanih aktivnosti potrebno je adresirati i konkretizovati odgovornost, jedna je od poruka konferencije organizovane povodom Dana ljudskih prava.

Konferenciju “Kako zaštititi porodicu od porodičnog nasilja”, organizovali su tradicionalni partneri u obilježavanju Međunarodnog dana ljudskih prava - Institucija Zaštitnika, NVO Građanska alijansa, Savjet Evrope i Delegacija EU u Crnoj Gori.

Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da ne može biti svetinja porodica u kojoj žive žene i djeca žrtve nasilja u porodici.

Ukazao je na disproporciju kada je u pitanju rodna ravnopravnost u Crnoj Gori. Zaštitnik je upozorio na sivu brojku neprijavljenih slučajeva, navodeći da je po brojnim indikatorima svega oko petina slučajeva biva registrovana u formalnom smislu.

Prema njegovim riječima, pred crnogorskim sudovima za prekršaj u prvoj polovini godine bilo je više od 1,3 hiljade predmeta koji se odnose na nasilje u porodici.

“Djeca, kao direktne ili indirektne žrtve nasilja, u suštini su u dvostruko podreženom položaju i riziku. Nasilje ostavlja psihičke, nekad i fizičke posljedice, a drugi aspekt je da djeca iz takvih traumatičnih sitaucija stiču matricu ponašanja za budućnost i negdje crpe buduću rodnu ulogu, koja je u suprotnosti sa ključnim civilizacijskim “, kazao je zaštitnik.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji institucionalna podloga za zaštitu od nasilja u porodici, “a sa druge strane , kada zađete u suštinu pojedinačnih predmeta, dolazite do toga da negdje neko izostane u obavljanju svoje funkcije”.

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak kazala je da se žrtve teško odluče da prijave nasilje, te da ih sistem ne smije iznevjeriti, kada se osluče na takav korak.

“Potrebno je adresirati i konkretizovati odgovornost za propuste u radu u slučajevima nasilja u porodici”, rekla je ona.

Potpredsjednica Bošnjak kazala je da država ne smije biti slabija od nasilnika. Takođe je naglasila važnost dosljedne primjene postojećeg zakonodavstva. Bošnjak je pohvalila ulogu civilnog sektora u ovoj oblasti.

Šefica kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori Evgenija Jakumopulu naglasila je da porodično nasilje ne smije biti tretirano kao privatna stvar i pitanje jedne porodice, već da se ono tiče čitavog društva.

“Za adekvatan sistemski odgovor neophodno je primijeniti i djelotvorne sankcije. U Crnoj Gori je često slučaj da se porodično nasilje svodi na nivo prekršajne odgovornosti, gdje su sankcije niže”, navela je ona.

Šefica Kancelarije SE ukazala je i na neophodnost jačanja svijesti javnosti o neprihvatljivosti ovakvih pojava i važnosti prijavljivanja. S tim u vezi, podsjetila je na kampanju “Ispričaj priču do kraja”, koju su nedavno pokrenuli Savjet Evrope i EU,  a čiji cilj je poziv žrtvama nasilja u porodici da traže kvalifikovanu pravnu pomoć na koju imaju pravo bez obzira na finansijsku situaciju.

 Šef odjeljenja za evropske integracije, politiku, medije i informacije u EU, Rikardo Seri, kazao je da je u Evropi 1 od 3 žene - starosti 15 ili više godina, prijavila da je doživjela neki oblik fizičkog i/ili seksualnog nasilja.

“Nasilje u porodici je bilo „pandemija u sjenci“ već prije izbijanja COVID-19. Međutim, kao što svi znamo, tokom pandemije, slučajevi nasilja u porodici su dramatično porasli, otkrivajući alarmantnu stvarnost da za mnoge ljude, posebno žene i djevojke, dom nije bezbjedno mjesto”, rekao je on.

Seri je podsjetio da EU, posredstvom projektnih aktivnosti u više opština, pomaže da se crnogorsko društvo efikasnije bori sa ovom pojavom, sa kojom problem imaju i društva Evropske unije.

Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović naveo je da je fenomen nasilja u porodici izražen u Crnoj Gori. On je podsjetio je da je, tokom prošle godine, došlo povećanja broja prijava porodičnog nasilja za 30 odsto i da je zabilježen rast broja krivičnih djela i prekršaja iz tog segmenta.

“Izostaje adekvatan odgovor državnih institiuicja. Nažalost, imali smo slučaj koji plastično opisje kako u praksi izgleda kada se zanemari ovaj važan problem”, rekao je Radović.

Tokom radnog panela, relevantne učesnice iznijele su iskustva, preporuke i zapažanja institucija i organizacija u kojima rade na ovoj problematici.

Učesnice su bile Snežana Mijušković (zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih I socijalnu zaštitu), Jovana Radifković (savjetnica u Direktoratu za socijalno staranje i dječju zaštitu), Snežana Vujović (šefica grupe za suzbijanje maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici, UP), Kaća Đuričković (UNDP), Maja Raičević (izvršna direkotrica Centra za ženska prava) Ii Rajka Perović (direktprica Centra za prava djeteta). Moderatorka je bila zamjenica Zaštitnika za oblast zaštite od diskriminacije, manjisnka prava i rodnu ravnopravnost Nerma Dobardžić.

Konferencija je bila dio ukupnog programa obilježavanja Dana ljudskih prava koji je tokom ove sedmice obuhvatio niz aktivnosti (Online igrica “Ljudska prava na dlanu”; Tv debata; Otvorena vrata Informaciono-dokumentacionog centra; Interaktivna predavanja na Pravnom I Fakultetu FPN UCG; Humanitarna fudbalska utakmica).