Nepovoljan položaj Roma u svim ključnim aspektima života

Romi u Crnoj Gori još uvijek imaju nepovoljan položaj u svim ključnim aspektima života, od socijalnog i ekonomskog statusa, do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković.

On je imao izlaganje na Prvom zasijedanju Romskog parlamenta, koji je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i institucijom Zaštitnikom, pod pokroviteljstvom predsjednice Skupštine Crne Gore.

Na sjednici organizovanoj u susret Međunarodnom danu Roma 8. aprilu, zaštitnik Bjeković predstavio je ključne nalaze projekta o položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, u okviru kog su predstavnice sektora za zaštitu od diskriminacije obavile posjete svim naseljima u kojim žive pripadnici ove populacije. Obilasci su upriličeni u Podgorici, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Beranama, Gusinju, Plavu, Andrijevici, Ulcinju, Nikšiću, Baru, Tivtu i Herceg Novom.

„Ključni problemi koji ometaju, usporavaju ili onemogućavaju društvenu inkluziju Roma i Egipćana primarno se odnose na nizak nivo obrazovanja i stručne osposobljenosti; nedostatak ličnih isprava i neriješen pravni status; tešku ekonomsku i socijalnu situaciju; neformalno zapošljavanje i vrlo ograničenu ponudu radnih mjesta; život u nesigurnim i nestandardizovanim prebivalištima; nedostatak garancija u vidu nekretnina i stalnih izvora primanja; te diskriminaciju i neprihvatanje od šire zajednice“, kazao je on.

Zaštitnik je podsjetio da loše obrazovanje uzrokuje nepovoljan položaj Roma u procesu zapošljavanja, što je posljedica visoke nezaposlenosti i rizika od ekstremnog siromaštva.

Prema njegovim riječima, zaposleni Romi izloženi su diskriminaciji i kršenju radnih prava koja ne prijavljuju iz straha od gubitka posla, ali i nedovoljnog poznavanja raspoloživih mehanizama zaštite.

„Ova kategorija stanovništva svoje zaposlenje mahom nalazi u komunalnom sektoru, na održavanju higijene, sakupljanju sekundarnih sirovina i obavljanju teških fizičkih poslova“, naveo je zaštitnik.

Kao dobru praksu predstavio je podatak da se u pojedinim lokalnim samoupravama pitanjima Roma i Egipćana u obliku formalnog zaposlenja sa stabilnim radno - pravnim statusom bave autentički predstavnici zajednice.

On je naglasio da romske i egipćanske zajednice nema u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, što, dodao je, predstavlja jedan od suštinskih uzroka njihove onemogućenosti da sudjeluju u donošenju odluka u onim oblastima života i djelovanja koje ih se direktno tiču.

„Participacija u procesu donošenja odluka svodi se na neposredno glasanje prilikom sprovođenja izbora“, rekao je Bjeković.

Ukazao je da je opšta ocjena da Crna Gora ima razvijen normativni okvir za zaštitu prava manjina kroz ustavne i zakonske garancije i međunarodnopšravni okvir.

Zaštitnik je saopštio da je nemali broj romskih i egipćanskih porodica još uvijek izolovan od ostatka stanovništva i žive u neformalnim i privremenim naseljima, koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, “pa usljed takve fizičke odvojenosti raste i svaki vid socijalne distance i isključivanja”.

Kako je dodao, dodatan problem predstavlja i prenaseljenost stambenih objekata.

„Prilikom terenskih posjeta naselja od strane tima Zaštitnika, zapaženo je da ne mali broj porodica živi u dotrajalim i neuslovnim drvenim i limenim objektima, što uz neadekvatan pristup komunalnoj i drugoj infrastrukturi, ne zadovoljava ni minimum garancija za bezbjedan, pristojan i dostojanstven život“, rekao je zaštitnik Bjeković.

On je podsjetio i da Romi i Egipćani čine dominantnu kategoriju raseljenih lica u Crnoj Gori, koja još uvijek nijesu regulisala pravni status ili se nalaze u riziku od apatridije, te da ta lica ili njihovi roditelji ne mogu da ostvare upis u matične registre u Crnoj Gori ili državi porijekla.

Izvještaj čije je segmente danas predstavio zaštitnik na Romskom parlamentu, biće detaljno prezentovan u maju.