Romski parlament - Jednakost svih, građanski cilj kom težimo

Međunarodni Dan Roma podsjetnik je da suštinska jednakost treba da bude građanski cilj kom svakodnevno težimo, jer ako dio društva nije srećan i ne živi životom dostojnim čovjeka, ni društvo ne može biti srećno i prosperitetno, kazao je zaštitnik Siniša Bjeković .

On je na četvrtom zasijedanju Romskog parlamenta, koji je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode u saradnji sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, pod pokroviteljstvom predsjednika Skupštine,  podsjetio da su prema nekim procjenama Romi po brojnosti 13. populacija u Evropi.

„Nažalost, mnogi pripadnici romske zajednice i danas se suočavaju sa diskriminacijom, siromaštvom, otežanim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti. To nisu problemi samo jedne zajednice – to su izazovi cijelog društva“, rekao je zaštitnik.

Kako je naveo,  jedan od ključnih problema Roma jeste rizik od apatridije, kao i nedostatak u utvrđivanju građansko pravnog statusa.

„Ovo posljednje je problem koji se reflektovao u našoj bližoj prošlosti, a velikim dijelom je posljedica raspada zajedničke države. Raseljeni Romi u ionako ranjivoj situaciji i položaju migranata teško ostvaruju pravo na pristup informacijama od značaja za regulisanje statusa, primarno zbog nedostatka isprava kojim dokazuju određena svojstva i stanja. To nije samo pitanje uređenja građanskopravnog statusa, već i ostvarivanja brojnih drugih prava, primarno onih od životnog značaja za svakog pojedinca kao što su zdravlje, obrazovanje, stanovanje i socijalna zaštita“, kazao je zaštitnik Bjeković.

Podsjetio je i da se problem obrazovanja, primarno kvalitetnog obrazovanja,  ne zadržava samo na granicama ove oblasti, već da umnogome utiče na sve faze života u narednim periodima i posebno se izražava u nedostatku kompetitivnosti na tržištu rada.

Prema riječima zaštitnika, veliki broj Roma živi u domaćinstvima koja nemaju barem jedno od osnovnih preduslova za život dostojan čovjeka u ovom vremenu, kao što su sanitarna infrastruktura i snabdijevanje električnom energijom. Osim toga, stanovanje prate neriješeni urbanistički i komunalni uslovi i nesigurnost ostanka na lokacijama na kojima žive.

Zaštitnik smatra i da ne smijemo zaboraviti ni značaj očuvanja romskog identiteta.

Naveo je da su jezik, kultura i tradicija Roma dragocjeno nasljeđe koje treba prenositi na buduće generacije, ali i približavati svima nama, kako bismo se bolje razumjeli i povezali.

„ I to ne samo onda kada se ovaj točak sa zastave zavrti u još jedan krug očekivanja i nadanja; kada nas elegična melodija himne podsjeti da nju ne može stvoriti i otpjevati, a istovremeno dirnuti naša najdublja osjećanja čovjek bez srca i duše kakvu imaju Romi; kada nas dječak ili djevojčica na ulici upozore da nijesmo svi sigurni, jednaki i ne živimo isti život; kada slike ekstremnog siromaštva poremete naš svakodnevni mir; kada uznemirujući grafiti pokažu koliko malo znamo jedni o drugima i koliko nam je malo stalo jednima do drugih... „

Zaštitnik je podsjetio i da stvarne prepreke i problemi koji se otvaraju na putu integracije Roma u ostatak društva i sve njegove tokove nijesu karakteristika samo naše zemlje, već mnogih zajednica koje posjeduju značajnije resurse i više sredstava i instrumenata (ne samo finansijskih) u postizanju osnovnog cilja, a to je poboljšanje kvaliteta života ove ranjive populacije. Govorio je i o anketi iz dalekog maja 2012. godine, Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) i Programa za razvoj UN (UNDP), koja se zasnivala na izvještaju o stanju Roma u 11 država članica EU, koja odslikava oblasti od ključnog značaja za unapređenje položaja Roma. U izvještaju je istaknuto šest oblasti: obrazovanje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstvena zaštita, siromaštvo i nivo svijesti o ljudskim pravima.

„I kada se svedu rezultati ove ankete, koju možemo prihvatiti i sa stanovišta naših obaveza kada je u pitanju romska populacija, nijesmo daleko od istorijskih korijena i uzroka koji sežu u prošlost i opterećuju današnjicu. To su isti obrasci i polja djelovanja koje karakterišu socijalno i pravno isključivanje, nerijetko progon i diskriminacija“, ukazao je zaštitnik.

Pozvao je sve građane i građanke da ovaj dan provedemo u duhu zajedništva, međusobnog poštovanja i podrške najranjivijima, što Romi  svakako jesu.

„A ovo sve da bi mogli graditi pravednije i humanije društvo za sve naše ljude. Jer ako dio društva nije srećan i ne živi životom dostojnim čovjeka, ni društvo ne može biti srećno i prosperitetno. Osim ako je dehumanizovano i indiferentno prema nepravdi..“, zaključio je Bjeković.