Snaga demokratije je da nikog ne liši dostojanstva i da obezbijedi jednak pristup pravima

Podgorica - Način na koji društvo štiti prava LGBTIQ+ osoba govori o stanju njegove demokratije, o tome da li svako može slobodno da govori, da se udružuje, učestvuje u javnom životu i od institucija očekuje jednaku zaštitu, kazao je ombudsman Siniša Bjeković.

On je na ERA regionalnoj konferenciji “Štitimo demokratski prostor”, kazao da demokratija podrazumijeva pravo na neslaganje. “Njena snaga se ogleda u tome da neslaganje nikoga ne lišava dostojanstva, bezbjednosti i jednakog pristupa pravima”.

Prema riječima zaštitnika, demokratski prostor se ne sužava uvijek jednom velikom odlukom.

“Ponekad se sužava postepeno: kada se pojedine grupe predstavljaju kao prijetnja društvu; kada se uvrede normalizuju kao dio političke rasprave; kada aktivisti moraju da razmišljaju o sopstvenoj bezbjednosti prije nego što javno iznesu stav. Tada formalno pravo na učešće postoji, ali njegovo ostvarivanje postaje sve teže”, kazao je on.

Naveo je da antirodni i anti-LGBTI pokreti koriste stvarne društvene brige, ali ih često usmjeravaju protiv ljudi čija se prava predstavljaju kao suprotstavljena pravima drugih.

“O zakonima, obrazovanju i javnim politikama mora se moći slobodno i kritički raspravljati. Međutim, nijedna rasprava ne dobija na kvalitetu time što se čitava grupa ljudi obilježava, zastrašuje ili isključuje. Odgovornost javnih funkcionera je posebno velika: njihove riječi mogu otvoriti prostor za argumentovanu raspravu, ali mogu i dati legitimitet predrasudama”, rekao je Bjeković.

Ukazao je da organizacije koje štite LGBTIQ+ prava često prve prepoznaju prepreke koje institucije ne vide.

 One, dodao je, pružaju podršku, dokumentuju povrede prava i prenose iskustva ljudi koji se ustručavaju da sami istupe.” Kada su te organizacije i branitelji i braniteljke ljudskih prava izloženi prijetnjama, kampanjama diskreditacije ili pritisku da se povuku iz javnosti, posljedice ne trpi samo jedna zajednica - društvo gubi važne glasove, a institucije pouzdane sagovornike”.

Zaštitnik je poručio da zato zaštita građanskog prostora zahtijeva više od načelne podrške.

Prema njegovim riječima, prijetnje se moraju ozbiljno shvatiti i djelotvorno ispitati.

“Ljudi moraju imati sigurne i dostupne načine da prijave diskriminaciju i nasilje. Organizacije civilnog društva treba uključiti u pripremu politika dovoljno rano da njihovo iskustvo može uticati na odluke, a usvojene mjere treba pratiti kroz jasne rezultate i obezbijeđena sredstva”, kazao je Bjeković.

U tome posebno mjesto ima intersektorski dijalog o usaglašavanju sa evropskim standardima..

Podsjetio je da institucija Zaštitnika ima obavezu da u tom procesu bude dostupna, nezavisna i dosljedna.

“Naš zadatak je da saslušamo one čija su prava ugrožena, ispitamo postupanje nadležnih organa, ukažemo na sistemske propuste i zahtijevamo sprovođenje preporuka. Jednako je važno da sarađujemo sa civilnim društvom, uz puno poštovanje njegove samostalnosti. Povjerenje se ne traži unaprijed; ono se stiče načinom na koji postupamo u konkretnim slučajevima”, zaključio je zaštitnik.