Seksizam prisutan, ali se često ne prepoznaje kao problematičan

Seksizam je i dalje duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu, a često se i ne prepoznaje kao problematičan narativ ili ponašanje, kazao je zaštitnik Siniša Bjeković, navodeći da su zapostavljenost žena i izloženost različitim obllicima nasilja takođe posljedice neadekvatnih reakcija na seksizam.

On je to kazao tokom interaktivne panel diskusije „Osnaživanje mladih u borbi protiv seksizma i za rodnu  ravnopravnost“, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u kojoj su učestvovali učenici i učenice Srednje stručne škole „Ivan Uskoković“ iz Podgorice.

Prema riječima zaštitnika, seksizam kao vid diskriminacije, gotovo je svakodnevna pojava kojoj su žene izložene na poslu, u institucijama vlasti, na ulici, ali ga najčešće ne prepoznaju.

„Posljedice su ponekad pogubne, od istotrijskog lova na vještice, preko trpljenja polnog i svakog drugog nasilja do femicida kao najstrašnije poruke ženama... Zapostavljenost žena i izloženost različitim oblicima nasilja jesu takođe posljedica neadekvatne rekacije na seksizam. To se konkretno odnosi na diskriminatorne prakse, izjave ili radnje zasnovane na polu osobe, koje se javljaju na radnom mjestu, u političkom diskursu, kod javnih istupa uopšte“, rekao je Bjeković.

Upozorio je da se ponekad olako zaboravlja da je seksizam duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu- „ da je fino upakovan u humor, da ga zapravo smatramo normalnim, a ne bismo trebali ili još gore, da ga uopšte ne prepoznajemo“.

Kako je naveo, ako sve počinje sa neverbalnom komunikacijom, transformiše se u verbalni delikt, a nerijetko završava i na tragičan način.

Zaštitnik je saopštio da je cilj probuditi uspavanu savjest, realno procijeniti pobude, prijaviti nadležnim organima i reagovati javno.

 „Posebno vi, mladi ljudi, na pragu životnog iskustva, još uvijek ste manje inficirani lošim stvarima u životu, na vrijeme da shvatite da se život ne živi na račun ili na štetu drugih, makar to bila nejednakost koju često ne doživljavamo na taj način. U vama možda nije sva moć odlučivanja, ali vam niko ne može oduzeti pravo da govoreći o ljudskim pravima budete solidarni i empatični prema drugima i drugačijima“, zaključio je on.

U drugom dijelu skupa, takozvanom konceptu „Žive biblioteke“, učestvovala je zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić, koja je o ovoj temi razgovarala sa đacima predstavljajući im iskustva sektora za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodnu ravnopravnost.

Uslijedio je interaktivni kviz, gdje su učenici/e testirali svoje znanje o rodnim stereotipima, pravima i ravnopravnosti. Kviz ih je inspirisao da se suoče sa svojim predrasudama i otvorio prostor za razmišljanje i diskusiju.

Ovaj događaj ukazuje na moć mladih kao nosilaca promjena, dokazujući da njihovi glasovi i akcije mogu stvoriti pravednije, inkluzivnije društvo za sve.