
Nezavisni mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom (NMM) ima važnu ulogu u procjeni koliko su prava i mogućnosti osoba s invaliditetom zaista dostupni u praksi, ukazivanju na prepreke i podsticanju institucija da ih otklanjaju, poručio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Govoreći o značaju i radu Nezavisnog mehanizma, zaštitnik Siniša Bjeković istakao je da se uspješnost primjene Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom mora mjeriti konkretnim promjenama u životu ljudi – mogućnošću obrazovanja u pristupačnim školama, korišćenja dostupnih zdravstvenih usluga, zapošljavanja, samostalnog odlučivanja i života u zajednici, uz podršku koja odgovara njihovim potrebama i izborima.
Zaštitnik je podsjetio da je tokom dosadašnjeg rada Mehanizam obišao veliki broj ustanova obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, uključujući ustanove rezidencijalnog tipa. Na osnovu neposredno utvrđenog stanja sačinjeni su izvještaji sa pojedinačnim i opštim preporukama, usmjerenim na unapređenje uslova, dostupnosti usluga i ostvarivanja prava. Ukazao je da saradnja institucije Zaštitnika sa organizacijama osoba s invaliditetom i udruženjima roditelja djece sa smetnjama u razvoju, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija, predstavlja važnu osnovu ovog procesa.
Ističući značaj institucionalnog dijaloga, Zaštitnik je ukazao na važnost spremnosti državnih organa da saslušaju iskustva osoba s invaliditetom i organizacija koje ih predstavljaju, razmotre nalaze Mehanizma i odgovorno se odnose prema datim preporukama. U tom kontekstu posebno je prepoznat doprinos ministarke Nišić iniciranju i podršci održavanju sastanka, kao i aktivno učešće predstavnika državnih organa i organizacija osoba s invaliditetom, čija su pitanja i doprinosi omogućili raspravu o temama od suštinskog značaja za ostvarivanje njihovih prava.
„Naš zajednički cilj treba da bude Crna Gora u kojoj svaka osoba s invaliditetom ima stvarnu mogućnost da bira, učestvuje i ostvaruje svoja prava“, poručio je Zaštitnik, naglašavajući da je za djelotvoran rad Mehanizma neophodno obezbijediti stabilne uslove i resurse, ali i kontinuiranu saradnju institucija i dosljedno praćenje postupanja po preporukama.
Zamjenik Zaštitnika za zaštituu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodnu ravnopravnost, Mensur Bošnjak, koji je ujedno i član NMM-a, istakao je da se problem nedostatka sredstava u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ne može posmatrati isključivo kao finansijsko pitanje. Kako je pojasnio, to pitanje mora se posmatrati i kao pitanje zaštite radnih prava, ekonomske sigurnosti i održivosti zaposlenja osoba s invaliditetom. Naglasio je da dodatno opredijeljena budžetska sredstva zahtijevaju jasno sagledavanje ukupnih obaveza i dugoročne održivosti sistema, kako bi se spriječilo dalje gomilanje dugovanja. Posebno je ukazao na neophodnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u kreiranje i praćenje politika zapošljavanja koje neposredno utiču na njihov položaj.
Ključne poruke sa sjednice Nezavisnog mehanizma:
Finansijska stabilnost Fonda preduslov je sigurnog i održivog zapošljavanja osoba s invaliditetom
Kašnjenje subvencija ne smije ugroziti zarade i radna prava osoba s invaliditetom. Finansijska neizvjesnost i višemjesečna kašnjenja u isplatama subvencija poslodavcima mogu neposredno ugroziti redovnost isplate zarada, ekonomsku sigurnost zaposlenih i opstanak njihovih radnih mjesta. Osobe s invaliditetom ne smiju snositi posljedice nedovoljnog planiranja i neefikasnosti institucija.
Dodatna budžetska sredstva moraju biti praćena dugoročnim i održivim finansiranjem sistema. Uvećanje sredstava za izmirenje obaveza po osnovu subvencija predstavlja važan korak, ali samo po sebi ne garantuje rješavanje problema. Neophodno je realno projektovati ukupne potrebe Fonda, obezbijediti redovno izmirivanje obaveza i spriječiti prenošenje dugovanja iz jedne budžetske godine u drugu.
Fond za profesionalnu rehabilitaciju I zapošljavanje osoba s invaliditetom mora imati stabilno finansiranje, odgovarajuće kapacitete i efikasno upravljanje. Potrebno je unaprijediti planiranje i transparentnost u korišćenju sredstava, obezbijediti pouzdane podatke o obavezama i korisnicima, kao i razvijati sistem koji može pravovremeno odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom i poslodavaca.
Pravo na rad ne može se svesti na formalno zasnivanje radnog odnosa. Uspjeh politika zapošljavanja mora se mjeriti kvalitetom i održivošću zaposlenja, visinom i redovnošću zarada, sigurnošću radnog mjesta, mogućnostima profesionalnog razvoja i napredovanja, kao i zaštitom od diskriminacije i drugih oblika povrede radnih prava.
Osobe s invaliditetom moraju ravnopravno učestvovati u kreiranju i praćenju politika zapošljavanja. Njihovo iskustvo i znanje o preprekama sa kojima se suočavaju moraju biti polazna osnova za planiranje reformi, izmjene propisa i definisanje konkretnih mjera. Učešće ne smije biti svedeno na formalne konsultacije, već mora podrazumijevati stvaran uticaj na donošenje odluka.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom nije samo pitanje socijalne politike, već pitanje ljudskih prava, jednakosti, ekonomske samostalnosti i dostojanstva. Država ima obavezu da obezbijedi sistem koji ne samo da omogućava pristup zaposlenju, već garantuje i uslove za njegovo očuvanje, profesionalni razvoj i ravnopravno učešće u svijetu rada.
U radu sjednice učestvovali su i + ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i predstavnici/e Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.