Napredak u jačanju nezavisnosti i institucionalnog položaja Zaštitnika

Podgorica/Brisel - Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru potvrđuje važan napredak u jačanju nezavisnosti i institucionalnog položaja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, uz preporuku da naredna faza zahtijeva djelotvornu primjenu unaprijeđenog pravnog okvira, dosljedno postupanje javnih institucija po preporukama Zaštitnika i mjerljive rezultate u zaštiti prava građana, posebno ranjivih grupa.

Izvještaj Evropske komisije za 2026. godinu ocjenjuje da je pravni i institucionalni okvir za temeljna prava u Crnoj Gori uglavnom uspostavljen, uz potrebu snažnije primjene propisa, djelotvornije zaštite prava i dosljednijeg sprovođenja preporuka nadležnih institucija i međunarodnih tijela.

EK podsjeća da je u decembru 2025. Skupština imenovala Zaštitnika na drugi mandat i usvojila izmjene zakona kojima su obuhvaćena prava radnika iz država članica EU na crnogorskom tržištu rada. U septembru 2026. usvojen je novi Zakon o Zaštitniku, koji je Komisija ocijenila kao u potpunosti usklađen sa Pariskim i Venecijanskim principima. Zakonom su ojačane administrativna i finansijska nezavisnost, autonomija institucije i mehanizmi za djelotvornije praćenje njenih preporuka.

Novi zakon stvara pretpostavke za unapređenje akreditacije nacionalne institucije za ljudska prava na status A. Komisija ističe da je potrebno nastaviti usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU i rad na sticanju tog statusa.

Komisija ocjenjuje da je budžet institucije za 2026. adekvatan i održiv, kao i da je institucija dostupna građanima i nadležna za zaštitu prava osoba sa invaliditetom. Postupanje javnih organa po preporukama Zaštitnika se poboljšava, ali još nije ujednačeno i dosljedno u svim institucijama.

Navodi se da je Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) je u 14 slučajeva uputio preporuke nadležnim organima i sve su prihvaćene. U julu 2026. potpisan je memorandum o saradnji sa Ministarstvom pravde radi unapređenja zaštite prava pritvorenih i osuđenih lica. Zaštitnik je učestvovao i u obukama službenika sistema izvršenja krivičnih sankcija.

Komisija navodi da je Zaštitnik postupao u 18 predmeta govora mržnje i sedam predmeta iz oblasti javnog diskursa i medija, koji su se pretežno odnosili na govor mržnje. U Poglavlju 19 posebno je konstatovano da se najveći dio pritužbi podnijetih Zaštitniku i dalje odnosi na rad i zapošljavanje.

U dokumentuu EK se navodi da Crna Gora uglavnom ispunjava međunarodne obaveze, ali da je potrebno djelotvornije sprovođenje preporuka međunarodnih nadzornih tijela. Od 226 preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda UN, 24 su realizovane, 199 je u toku, a tri nijesu započete.

Crna Gora je ostvarila napredak u pogledu pravnih garancija za sprečavanje mučenja i zlostavljanja, kao i u postupanju po predmetima, mada je potreban dalji napredak. Skupština je u septembru 2026. godine usvojila izmjene Krivičnog zakonika u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, ukidajući zastarelost za krivična djela koja se odnose na iznuđivanje iskaza i zlostavljanje, te usklađujući definiciju mučenja sa preporukama Komiteta UN-a protiv torture (CAT).

Osim prepoznatog zakonodavnog napretka, kao problemi su izdvojeni prenatrpanost pritvorskih jedinica, dugotrajno trajanje pritvora, neadekvatni uslovi i postojanje navoda o zlostavljanju. Komisija zahtijeva dalje sprovođenje preporuka CPT-a i drugih nadzornih tijela.

U vezi sa nediskriminacijom i govorom mržnje navodi se da je unaprijeđen zakonodavni okvir usvajanjem Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, ali da su ranjive grupe i dalje izložene diskriminaciji i govoru mržnje, uz potrebu djelotvornije primjene propisa.

Konstatovano je usvajanje novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti i unaprjeđenje okvira za zaštitu žrtava nasilja. Potrebno je sprovesti preostale preporuke GREVIO-a, obezbijediti održive usluge podrške i unaprijediti praksu sankcionisanja.

Ukazuje se da i pored uspostavljenog okvira u oblasti prava djeteta Komisija ukazuje na nedostatke u kapacitetima, finansiranju, praćenju kvaliteta i međusektorskoj saradnji, kao i da je potrebno razvijati integrisani sistem dječje zaštite i dosljedno primjenjivati pravosuđe prilagođeno djeci.

U vezi sa pravom osoba sa invaliditetom pozitivno su ocijenjeni Zakon o jedinstvenom vještačenju i osnivanje Zavoda, uz napomene da dalje postoje prepreke u pristupu pravima, diskriminacija i potreba za razvojem usluga u zajednici i primjenom Konvencije UN.

Za LGBTIQ+ osobe i manjine navodi se da su, uprkos zakonodavnom napretku, prisutni  diskriminacija i govor mržnje. Za Rome i Egipćane posebno se ističu izazovi pristupa stanovanju i obrazovanju.

U Izvještaju se za pravosudnu zaštitu i slobodu izražavanja ocjenjuje da je napredak ostvaren u smanjenju zaostataka Ustavnog suda i unapređenju medijskog okvira, ali ostaju pitanja trajanja postupaka, napada i prijetnji novinarima i primjene propisa u praksi.

U uvodnom dijelu ocjene temeljnih prava Komisija kao prioritete izdvaja: (1) sprovođenje preostalih preporuka CPT-a, ECRI-ja i GREVIO-a; (2) intenziviranje mjera za unapređenje položaja Roma i Egipćana; i (3) punu primjenu novih propisa o zaštiti ličnih podataka i Zakona o Zaštitniku, uz njegovo dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima.

Za instituciju Zaštitnika, na osnovu ovih nalaza, posebno su značajni dosljedno postupanje organa po preporukama, nastavak rada na akreditaciji statusa A, djelotvornija zaštita od diskriminacije i jačanje preventivnog nadzora u mjestima lišenja slobode.