Unaprijediti poštovanje prava na rad

Podgorica – Kao i u drugim državama, tako i u Crnoj Gori postoje brojni izazovi koje treba prevazilaziti da bi unaprijedili poštovanje prava na rad, odnosno da bi se obezbijedio dostojanstven rad, jedna je od poruka zamjenice zaštinika Tatjane Radović Todorović.

Ona je na otvaranju panel diskusije u susret Međunarodnom danu dostojanstvenog rada, u organizaciji Ministarstva rada, zapošljavanja i socijaslnog dijaloga, kazala da Zatitnik ima velliki broj pritužbi koje se odnose na povrede iz rada.

„Najčešće se pritužbe odnose na nezakonite otkaze, neisplaćivanje zarada, kao i na ograničavanje sindikalnog djelovanja, na diskriminaciju na osnovu pola, godina starosti, invaliditeta, članstva u sindikatu ili etničke pripadnosti“, rekla je Radović Todorović.

Prema njenim riječima, Zaštitnik je ukazivao da materijalna nesigurnost zaposlenih, naročito kod angažovanih na određeno vreme, vodi povredi prava na dostojanstven rad, kao i da  kašnjenja u isplatama zarade, uskraćivanje prava na odmor, nedostatak zaštite na radu direktno ugrđavaju i krše parvo na rad, ali i ugrožavaju egzistenciju porodice.

Radović Todorović ukazala je da nema ekonomskog rasta i napretka bez zadovoljnih radnika i poštovanja njihovih prava, kao i da je dostojanstven rad temelj ljudskog dostojanstva, socijalne pravde i jednakih šansi.

Pojasnila je da dostojanstven rad, pored mogućnosti za zaposlenje, podrazumijeva i da se rad obavlja u sigurnim i pravednim uslovima, da zaposleni ima pravičnu naknadu za svoj rad, da ima socijalnu zaštitu, da može uskladiti posao sa privatnim i porodičnim obavezama, da osvaruje parvo na slobodno sindikalno organizovanje i na kraju da zaposleni osjeća poštovanje svog dostojanstva na radnom mjestu.

Takođe, dodala je da dostojanstven rad podazumijeva zaštitu od diskriminacije po bilo kom osnovu, on podrazumijeva jednake šanse za sve.

Dostojanstven rad znači i glas radnika u procesu donošenja odluka, kroz socijalni dijalog i uvažavanje sindikalnog organizovanja.

„I dalje postoji visok stepen nesigurnih oblika rada, naročito kroz privremene ugovore ili angažmane bez ugovora, odnosno rad na crno. Mladi često ulaze na tržište rada kroz nesigurne ugovore na određeno vrijeme, pripravničke ili volonterske angažmane, često uz vrlo niske nadoknade“, navela je Radović Todorović.

Ukazala je i na položaj starijih radnika, koje kako je kazala, često prati predrasuda da nijesu dovoljno produktivni ili prilagodljivi, pa se suočavaju sa diskriminacijom prilikom zapošljavanja, što dodatno povećava osjećaj nesigurnosti.

„Pritisci na poslu, preopterećenost i psihološko uznemiranje ostaju realnost za značajan broj radnika. A, postupak za zaštitu od mobinga u praksi se nije pokazao efikasnim, vrlo teško se dokazuje, a sudski postupci traju dugo, i pored činjenice da radni sporovi spadaju u hitne postupke“, kazala je zamjenica Zaštitnika.

Prema njenim riječima, ako radnik koji radi puno radno vrijeme i dalje ne može da živi od svoje plate, onda je to ozbiljan signal da se dostojanstven rad ne ostvaruje u praksi.

Što se tiče institucionalnih izazova – istakla je važnost inspekcijskog nadzora, te da je potrebno jačati kapacitete inspekcije rada, obezbijediti efikasnu i brzu zaštitu prava radnika. Pojasnila je da to znači da inspekcija rada mora imati dovoljno kapaciteta i ovlašćenja da reaguje, ali i da sudski postupci budu brzi, jer odlaganje pravde često znači njeno uskraćivanje.

„Poslodavci, sindikati i država moraju sjedjeti za istim stolom i zajednički tražiti rješenja“, poručila je Radović Todorović, ukazujući da je važna i edukacija i podizanje svijesti kod zaposlenih, budući da mnogi radnici jednostavno ne poznaju svoja prava i ne znaju kome treba da se obrate za zaštitu.