Bez drastičnog kršenja dječjih prava, ali nijesu ista za sve

U Crnoj Gori nema drastičnog kršenja dječjih prava, ali sva djeca u Crnoj Gori nemaju isti pristup pravima, kazala je zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković.

"Ova razlika izražena je u zavisnosti od toga gdje djeca žive - da li na sjeveru, u centralnom dijelu, na jugu, u selu ili u gradu. Svi oni, bez obzira gdje žive, imaju niz roblema koji se svakodnevno iskazuju kako bi pristup pravima koja su im zagarantovana mogli i da ostvare", kazala je Mijušković gostujući u emisji "Dobro jutro Crna Goro" povodom Međunarodje nedjelje djeteta.

 Kao problem Crne Gore Mijušković navodi to što se svakodnevno suočavamo sa sve manjim brojem djece.

"Zato je i naša odgovornost daleko veća, da djeci omogućimo da na kvalitetan način mogu da uživaju sva svoja prava bez obzira da li će živjeti u Plavu, Rožajama ili nekom drugom gradu na sjeveru, u Podgorici ili na jugu", poručila je Mijušković.

Problemi u ostvarivanju prava djece postojali su, kaže Mijušković i prije korone “ ali je ona samo mnoge od tih problema izbacila na površinu.

 "Istraživanja govore da se preko 30% djece nalazi u zoni siromaštva, što je velika brojka. Ono što jeste problem današnjice je da se problemi globalnog svijeta prenose i na nas i zato ova pitanja vezana za siromaštvo su pristutna i kod nas i jesu nešto čime bi država trbala da se na kvalitetan način pozabavi", kazala je zamjenica ombudsmana.

Smatra da Crna Gora treba da donese jedan dokument koji će doprinijeti smanjenju siromaštva.

"Problem Crne Gore je takav da smo ranije imali veliki broj strateških dokumenata koji su bili neusaglašeni. Osnovni problem je bio što ih nijesmo kvalitetno pratili i koji su njihovi efekti. Ono što je problem Crne Gore je da mi na sjeveru imamo svakim danom sve manje đaka a mnoge škole u Podgorici su prebukirane. To govori da mnogi dokumenti nijesu bili usaglašeni i smatram da treba napraviti jedan cjeloviti dokument koji će doprinijeti smanjenju suromaštva", kazala je Mijušković.

Da bi djeca mogla da ostavruju prava iz Konvencije o pravima djeteta, Mijušković navodi i da bi država trebala da obezbijedi ambijent, a da bi to postigla, dodaje, treba da obezbijedi adekvatan broj stručnjaka.

Informacija o prebijanju dječaka, prije nekoliko dana, zato što je nosio ukrajinsku zastavu do institucije Ombudsmana nije stigla.

"Do nas takva informacija nije stigla. I taj slučaj jedan je od dokaza koliko se sve na djecu reflektuje- od rata u Ukrajini, nestašice energenata, do onoga što je naša i zbilja našeg društva, od retorike koju djeca svakog dana slušaju… Imamo i takve pojave - da li će dijete nositi ovu ili onu zastavu i i da li će mu roditelji pripadati ovoj ili onoj patrtiji”, dodala je Mijušković.

 Prema njenim riječima, u tom smislu može se govoriti o neodgovornosti javnih poslenika i njihove svijesti na koji način treba da se obraćaju javnosti, kako se ta “zapaljiva retorika” ne bi preslikavala na djecu i kako u školama ne bi imali suprotstavljene tabore djece bez obzira na nacionalnost, vjeru....