Mijušković na konferenciji - Izazovi novinarstva: Kamen spoticanja za demokratiju

Osim ključne uloge u objektivnom informisanju, mediji imaju i moć da u tenzičnim vremenima utiču na očuvanje građanskog mira i tolerancije, kazala je zamjenica Zašttnika Snežana Mijušković, apelujući na poštovanje Kodeksa novinara, očuvanje nepristrasnosti, nezavisnosti i otklon od tabloidizacije.

Ona je bila panelistkinja na konferenciji "Izazovi novinarstva: Kamen spoticanja za demokratiju", koju je organizovao Sindkat medija Crne Gore.

„Sa žaljem konstatujemo da je i dalje aktuelna jasna i oštra podijeljenost medijske zajednice, uz svo uvažavanje različite uređivačke politike i tržišne utakmice. Evidentni problemi koji se osim toga ogledaju i u nedjelotvornoj samoregulaciji, slučajevima kršenja Kodeksa novinara, nezavidnoj ekonomskoj situaciji u medijima i sl, oprerećuju medijsku scenu - a kada se to odrazi na način izvještavanja, onda opterećuje i crnogorsku javnost“, navela je Mijušković.

Podsjetila je na obavezu svih nosilaca javnih ovlašćenja da stvaraju pretpostavke za nesmetan rad novinara, osiguraju njihovu bezbjednost i nezavisnost, ali i budu spremi da podnesu kritiku i kontrolnu ulogu medija, a time učine transparentnim svoj rad, na dobrobit svih građana.

„Preduslov za sve što očekujemo od medija, jeste istinska sloboda -  da novinari i svi medijski djelatnici  budu zaštićeni od bilo koje vrste pritisaka i napada. Nažalost, stanje je drugačije. Novinari su ometani, vrijeđani i napadani tokom izvještavanja sa javnih skupova i na drugim javnim mjestima, a prijećeno im je putem društvenih mreža i na druge načine“, saopštila je zamjenica Zaštitnika. Ona je ukazala na nužnost procesuiranja ovakvih incidenata u najkraćem mogućem roku.

Govoreći o dugogodišnjim preporukama Zaštitnika u ovoj oblasti, Mijušković je istakla potrebu osnaživanja djelovanja Komisije za praćenje istraga napada na novinare.

„Potrebno je prekinuti praksu nosilaca javnih ovlašćenja i političara da prijete otkazima, gašenjem medija i ugrožavanjem medijskih sloboda i podstiču atmosferu netrpeljivosti u odnosu na novinare pojedinačno, ali i cijele redakcije zbog nezadovoljstva načinom rada i izvještavanja. S tim u vezi, neophodno je ojačati mehanizme pritužbi na rad medija, rad medijskih ombudsmana i samoregulatornih tijela i uspostaviti efikasne mehanizme kontrole sprovođenja Zakona o medijima“, rekla je ona.

Poseban fokus u izlaganju stavila je na (ne)regulisanost online sadržaja i posebno njihov uticaj na djecu i mlade.

Mijušković je detaljnije govorila i o Opštem komentaru br 25 UN Komiteta za prava djece, koji reguliše prava djteta u digitalnom okruženju.

Usvajanjem Opšteg komentara br. 25 o pravima djeteta u digitalnom svijetu, Komitet izričito navodi da se prava djeteta moraju poštovati u digitalnom okruženju i daje smjernice državama o relevantnim zakonodavnim, političkim i drugim mjerama, koje treba primijeniti u cilju potpunog poštovanja, zaštiti i ostvarivanju prava djeteta u digitalnom okruženju. Takođe, ovim dokumentom podiže se svijest o rizicima sa kojima se djeca suočavaju na internetu, podstičući sve odgovorne iz javnog i privatnog sektora da preduzmu mjere za njihovo rešavanje.