Za ravnopravnost djece sa smetnjama u razvoju i lica sa intelektualnim invaliditetom - bez diskriminacije

Pitanje invaliditeta, kao društvenog fenomena, mora biti razmatrano u okviru pristupa zasnovanog na ljudskim pravima, dok medicinski i funkcionalni model pristupa invaliditetu koji se još uvijek primjenjuje mora biti prevaziđen, poručila je savjetnica Zaštitnika Milena Krsmanović Iković na obuci o prepoznavanju i prijavljivanju diskriminacije lica sa invaliditetom. Dvodnevnu obuku je organizovalo Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“ iz Pljevalja za predstavnike lokalne samouprave i medija iz opštine Pljevlja, a u okviru projekta „Za ravnopravnost djece sa smetnjama u razvoju i lica sa intelektualnim invaliditetom bez diskriminacije“.

Teme o kojima je savjetnica govorila odnosile su se na Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore i rad Zaštitnika po pitanju zaštite od diskriminacije, kao i predstavljanje slučajeva iz prakse Zaštitnika u vezi sa diskriminacijom lica sa invaliditetom.

U okviru navedenih tema savjetnica Krsmanović Iković bliže je predstavila definiciju lica sa invaliditetom, kao važan preduslov da se invaliditet razumije shodno pristupu zasnovanom na ljudskim pravima, zatim je predočila načela  na kojima se zasniva Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, kao i oblike diskriminacije lica sa invaliditetom. U odnosu na Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ukazala je na njegove nadležnosti kao institucionalnog mehanizma za zaštitu od diskriminacije, način postupanja po pritužbama za zaštitu od diskriminacije, kao i na standarde u dokazivanju diskriminacije, uključujući teret dokazivanja, kao i test neposredne i posredne diskriminacije koji se primjenjuje u kontradiktornom postupku pred Zaštitnikom.

Važan dio obuke bio je posvećen pojavi govora mržnje i omalovažavanja lica sa invaliditetom, kao i načinu prepoznavanja elemenata govora mržnje i terminologije kojom se vrijeđa dostojanstvo lica sa invaliditetom. U tom smislu, na praktičnim primjerima ukazala je na terminologiju koja je diskriminatorna, neprihvatljiva i prevaziđena, a koja se dijelom zasniva na medicinskom modelu pristupa invaliditetu. S tim u vezi, podsjetila je na adekvatnu terminologiju kada se obraćamo ili govorimo o osobama sa invalidtetom koja se ne kosi sa ljudskim dostojanstvom i pravima. Takođe, za predstavnike medija ukazala je na potrebu istraživačkog novinarstva kada izvještavaju o osobama sa invaliditetom, te da teme trebaju biti kontinuirano zastupljene, uz uključivanje samih osoba sa invaliditetom, na način da se kroz kontranarativ utiče na stvaranje klime prihvatanja različitosti i inkluzije osoba sa invaliditetom.

Na kraju, predstavila je pojedine slučajeve diskriminacije lica sa invaliditetom koji su bili predmet postupanja Zaštitnika, i to iz različitih oblasti života i djelovanja, kao npr. oblasti rada i zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, imovinsko - pravnih odnosa, privatnosti, pristupačnosti izgrađenom okruženju, sa posebnim naglaskom na institut lišenja poslovne sposobnosti i standarde Konvencije UN-a o pravima lica sa invaliditetom u vezi sa tim pitanjem.

Predstavnici lokalne samouprave i medija aktivno su učestvovali i iznosili svoja zapažanja iz djelokruga rada ustanova iz kojih dolaze. Predstavili su aktivnosti tih ustanova u odnosu na prava lica sa invaliditetom, kao i elemente pristupačnosti ustanova u odnosu na nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad lica sa invaliditetom.

Kroz neposredan razgovor stečen je utisak da predstavnici lokalne samouprave i medija imaju određena znanja o pravima lica sa invaliditetom, kao i vrijednosti koje invaliditet ne doživljavaju sa aspekta bolesti i/ili nemogućnosti, već sa aspekta ravnopravnih, i ne manje važnih članova društva, kojima je zbog barijera sa kojima se suočavaju potrebna potpora i usluge podrške.

Savjetnica Krsmanović poručila je da očekuje da će realizovana obuka uticati na predstavnike lokalne samouprave i medija da nadograde svoja znanja, te da, ukoliko do sada nijesu, prevaziđu i odbace medicinski i funkcionalni  model pristupa invaliditetu, kao i da u okviru svojih nadležnosti sprovode aktivosti na podizanju svijesti o pravima lica sa invaliditetom i o svim pitanjima koja se tiču prava i interesa osoba sa invaliditetom odlučuju uz konsultacije sa osobama sa invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama. Savjetnica je poslalaa poruku da očekuje da će polaznici obuke u slučaju da imaju saznanja o diskrimimaciji lica sa invaliditetom prijaviti diskriminaciju i/ili osnažiti diskriminisano lice/a da zatraže adekvatnu zaštitu.