Obuka o članu 8 EKLJP

Evropski sud za ljudska prava u najvećem broju slučajeva ne osporava zakonitost miješanja u uživanje prava na privatnost, već ispituje da li je sporna mjera neophodna u demokratskom društvu, odnosno da li ispunjava hitnu društvenu potrebu i da li odgovara zajedničkim vrijednostima, kazala je savjetnica Zaštitnika Milena Krsmanović Iković.

Ona je, u okviru programa za kontinuiranu obuku sudija i državnih tužilaca u organizaciji AIRE centra i Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, imala predavanje na temu »Član 8 EKLJP - različiti aspekti prava na privatnost”.

“Pravo na privatnost je prvo kvalifikovano konvencijsko pravo, što znači da nije apsolutno, pa je to dodatan razlog da se pravni praktičari upoznaju sa izuzecima u kojima ono može biti ograničeno, kao i sa načinom ispitivanja da li je ograničenje opravdano, odnosno zasnovano na zakonu, usmjereno ka ostvarenju legitimnog cilja sadržanog u stavu 2 člana 8 Konvencije i da li predstavlja izraz neophodne i hitne društvene potrebe”, kazala je Krsmanović Iković.

 Savjetnica je pojasnila da Evropski sud za ljudska prava u najvećem broju slučajeva ne osporava zakonitost miješanja u uživanje prava na privatnost, već ispituje da li je sporna mjera neophodna u demokratskom društvu, odnosno da li ispunjava hitnu društvenu potrebu i da li odgovara zajedničkim vrijednostima. “Pojam neophodnosti predstavlja suštinski element oko kojeg se u većini slučajeva vodi spor između pojedinaca i država”, jedna je od poruka savjetnice Krsmanović.

Savjetnica Zaštitnika je u okviru tri panela - Zakonodavni okvir zaštite prava na privatni život u Crnoj Gori i opseg zaštite prava na privatnost u Konvencijskom pravu; Mentalno i reproduktivno  zdravlje i rodni identitet, seksualna orijentacija i pravo na privatnost - ukazala na izuzetno bogat opseg prava na privatan život, koji spada u posebno intimnu i ličnu sferu pojedinca, u kojoj je on zaštićen od drugih, a posebno od mogućeg proizvoljnog i arbitrarnog miješanja državnog aparata.

U okviru izlaganja predstavila je na koncept ”privatnog života” koji je podijeljen u tri prava: pravo na fizički, psihički i moralni integritet; pravo na privatnost i pravo na identitet i autonomiju. Svako od ovih prava obuhvata brojne pojavne oblike, kakvi su, između ostalog, mentalno i reproduktivno zdravlje, te rodni identitet i seksualna orijentacija. Kada se to tiče reproduktivnih prava savjetnica je podsjetila na relevantnu i noviju praksu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj se sa aspekta pozitivne i negativne obaveze države ugovornice definisao opseg prava na privatni život koji, između ostalog, obuhvata pravo na medicinski potpomognuti prekid trudnoće prije biološkog termina, pravo na odluku da se postane i ne postane roditelj; pravo na genetsko testiranje radi donošenja odluke o prekidu i nastavku trudnoće; pravo na genetsko testiranje i medicinski potpomognutu oplodnju radi sprječavanja prenošenja bolesti na potomstvo, zabranu prislilne sterilizacije, kao i one učinjene iz nemara i dr.  Sa druge strane, u odnosu na mentano zdravlje ukazala je na obvezu države da obezbijedi zaštitu prava lica sa mentalnim oštećenjima na privatni i porodični život, posebno u slučajevima kada država preuzme starateljstvo nad djecom, a u kontekstu efikasnog učestvovanja u postupcima koji se odnose na roditeljka prava i obaveze. Posebno je ukazala na stavove Evropskog suda u slučajevima lišenja poslovne sposobnosti, odnosno da lišenje nesumnjivo predstavlja ozbiljno miješanje u pravo na poštovanje privatnog života. Kada je riječ o postupcima lišenja poslovne sposobnosti podsjetila je da države moraju pružiti odgovarajuće garancije kako bi osigurale da lica sa mentalnim poteškoćama mogu učestvovati u postupku koji je dovoljno individualizovan kako bi se zadovoljile njihove jedinstvene potrebe.

U odnosu na rodni identitet i seksualnu orijentaciju ukazala je da se većina predstavki LGBTIQ osoba pred Evropskim sudom odnosila na povrede po članu 8. Konvencije, u vezi s njihovim privatnim ili porodičnim životom. Koncept „privatni život“ pokriva fizički i psihički integritet osobe, uključujući njegov ili njen seksualni život. Elementi kao što su rodni identitet, ime, seksualna orijentacija i seksualni život spadaju u ličnu sferu zaštićenu članom 8. Konvencije, pojasnila je savjetnica. Predstavila je različite slučajeve kontinuiranog uplitanja u privatni i/ili porodični život LGBTIQ podnosilaca predstavke prema članu 8, kakvo je npr. zabrana homoseksualne radnje počinjene u privatnosti između muškaraca koji su dali pristanak; onemogućavanje da se transseksualnim osobama post-operativno osigura pravo na poštovanje privatnog života, posebno kroz pravno priznavanje promjene pola; nepreduzimanje zakonodavne inicijative radi priznavanja i zaštite istopolnih zajednica, kao i nepriznavanje bračne zajednice između transseksualnih lica u novostečenom polu.

Obuci su prisustvovala 23 učesnika/ce, i to 16 sudija/tkinja, šest (6) državnih tužilaca/teljki i jedna (1) savjetnica u osnovnom sudu.