Zamjenica Mijušković održala predavanje na Školi dječjih prava

U Crnoj Gori i dalje je evidentan nedostatak sveobuhvatnih, kvalitetnih i jednako dostupnih usluga rane intervencije za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kazala je zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, navodeći da su u sistemu osnovnog i srednjoškolskog vaspitanja i obrazovanja nužna dodatna ulaganja kako bi se povećao nivo kvaliteta inkluzivnog obrazovanja.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je “Školu dječjih prava" u okviru projekta STEP - Održiva tranzicija za jednake mogućnosti, finasijski podržanog od strane UNICEF-a Montenegro, na kojoj je predavanje održala zamjenica Mijušković.

Ona je govorila o pravima djece sa invaliditetom i servisima podrške, predstavljajući rad na pritužbama u ovoj oblasti, promotivni i terenski rad, kao i direktan rad sa djecom kroz Mrežu zlatnih savjetnika.

Zamjenica Mijušković je podsjetila da zaštitnik zapaža da u Crnoj Gori nema drastičnog kršenja prava djeteta.

“Međutim, postoji nejednakost u pristupu i ostvrivanju prava djece. Razlike se uočavaju u zavisnosti od toga gdje dijete živi, tako da su izraženije u sjevernom regionu u odnosu na južni i centralni dio, a takođe u odnosu selo – grad”, navela je ona.

Prema riječima Mijušković, u radu je bilo predmeta koji se odnose na ostvarivanje prava na obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju.

“Uglavnom su se, kao i ranijih godina odnosili na angažovanje asistenata u nastavi. Međutim, bilo je i primjedbi na rad obrazovne ustanove u dijelu praćenja postignuća djeteta i vrednovanja njegovog znanja”, kazala je ona.

Podsjetila je i da je, shodno rješenju o usmjeravanju, svaka obrazovna ustanova dužna da prati postignuće i napredovanje djeteta radi provjere ispravnosti usmjeravanja, te nakon određenog perioda da dostavi izvještaj o opravdanosti, cjelishodnosti i ispravnosti usmjeravanja djeteta u predviđeni program.

“Proces inkluzije je kontinuiran i predstavlja preduzimanje raznih aktivnosti, te stalno nastojanje i traženje adekvatnih načina reagovanja na različite potrebe djece”, kazala je Mijušković.

Upoznala je učesnike da je, obilazeći mnoge obrazovno-vaspitne ustanove u Crnoj Gori, zapaženo da nijesu sve prilagođene osobama sa invaliditetom.

Podsjetila je i da je tokom 2021. godine, u cilju obezbjeđenja poštovanja osnovnih ljudskih prava lica s invaliditetom, pripremljen novi strateški dokument koji se primarno bazira na pristupu zasnovanom na poštovanju ljudskih prava lica s invaliditetom, kroz stvaranje uslova za obezbjeđenje učešća lica s invaliditetom u svim sferama društvenog života.

“Ovaj dokument, Strategija za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027, stavlja primarni akcenat na efektivno suzbijanje svih oblikadiskriminacije, kao i stvaranje uslova za uživanje jednakih prava u svim oblastima života licima s invaliditetom”, rekla je Mijušković.

Govoreći o povezanosti Centra za autizam sa drugim službama, kako zdravstvene tako i socijalne zaštite, Mijušković je dodala da treba biti stalna i organizaciono naprednija, kako bi se adekvatno koristila sva raspoloživa stručna pomoć kako u lokalnim zajednicama tako i na nivou države.

 “Neophodno je revidirati i sveobuhvatno analzirati kapacitete svih postojećih službi koje u usvojim redovima imaju stručna lica za rad sa ovom kategorijom djece, na lokalnom i nacionalnom nivou, kako bi se međusobno uvezali i multidisciplinarno pružili nedostajuće usluge djeci sa smetnjama u razvoju”, poručila je ona.

Mijušković je saopštila i da su posljedice pandemije Covida-19 posebno negativno uticale na ostvarivanje prava vulnerabilnih kategorija djece. “Pa je potrebno uložiti više napora, na državnom i lokalnom nivou, kako bi se, poučeni iskustvima covid-krize, kreirale mjere i programi koji će djelotvorno odgovoriti na njihove potrebe”.