Utišajmo mržnju, borimo se protiv govora mržnje i nasilja

Govor mržnje odražava se na atmosferu u društvu, jer utiče na širenje podjela među ljudima po raznim osnovama, povećanje socijalne distance i netrpeljivosti, kazala je zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković.

Ona je na skupu predstavništva UN-a u Crnoj Gori “Utišajmo mržnju”, u susret Međunarodnom danu ljudskih prava, kazala da Zaštitnik konstantno ukazuje na zastupljenost ovog problema, postupa po pritužbama ali i pokreće postupke po sopstvenoj inicijativi.

“Iako nismo sami u ovim naporima, čini se da ipak i dalje kao društvo ne uspijevamo da nađemo dovoljno efikasne mehanizme da se govor mržnje smanji. Dodatno zabrinjava što je on veoma prisutan u javnom prostoru, odnosno koristi se i od strane onih pojedinaca u društvu koji bi trebalo da budu promoteri drugačijeg narativa, demokratskih principa i tolerancije”, navela je zamjenica Mijušković.

Saopštila je da preliminarna statistika pokazuje da je institucija do avgusta ove godine u radu imala 15 predmeta zbog govora mržnje, koji je utvršen u šest slučajeva dok su dva, kao granični slučajevi, završeni ukazivanjem.

Podsjetila je na stav Zaštitnika da su sankcije u ovoj oblasti blage i neadekvatne, kao i da su nekada neadekvatne i reakcije javnosti na ovakve slučajeve, “jer se ne reahuje principijelno i po istim aršinima”.

“ Upravo to je često primjer kada govorimo o zaštiti žena od mizoginog i seksističkog govora ili drugih formi neprihvatljivog ponašanja.  Svjedoci smo da su žene iz sfere politike, medija, nevladinog sektora ili žene nositeljke važnih državnih ili društvenih funkcija, bile i u ovoj godini izložene komentarima i kampanjama s ciljem da ih uvrijede i unize moralno, a profesionalno diskredituju i odvrate od javnog djelovanja”, navela je Mijušković.

Govorila je i o položaju osoba sa invaliditetom, kao posebno ranjivoj kategoriji stanovništva, ističući da su nažalost i dalje izložene stigmatizaciji, diskriminaciji, pa i govoru mržnje

“I posljednje istraživanje o trendovima diskriminacije u Crnoj Gori koje je sproveo CEDEM, pokazalo je da su Romi i Egipcani najizraženije žrtve govora mržnje, zatim žene, pa LGBTI osobe. Ovo istraživanje pokazalo je i izuzetno visok stepen socijalne otuđenosti prema LGBTI osobama, Romima i Egipćanima.  Ove kategorije stanovništva i u svim izvještajima Zaštitnika, godinama su prepoznate kao najranjivije grupe, a veliki broj upućenih preporuka sistemskog karaktera i dalje ostaju neispunjene”, kazala je Mijušković.

Kao zamjenica za oblast prava djece, mladih i socijalne zaštite govorila je o položaju djece,  ukazujući da se na njih prelamaju sva društvena događanja, pa i klima netolerancije i govora mržnje.

“Često ukazujemo na to koliko su djeca danas izložena i uključena u digitalne komunikacije i okruženje, a samim tim i izložena svim onim negativnim aspektima i savremenim izazovima sajber bezbjednosti.  Jedan od tih izazova svakako je i izloženost neadekvatnim sadržajima za uzrast i zrelost djeteta, kao i njihov najbolji interes, a tu naravno mislim i na govor mržnje u onlajn sferi”, dodala je zamjenica.

Prema njenim riječima, djeca  se obraćaju Zaštitniku zbog sve prisutnijeg nasilja uopšte, pa i internet nasilja.

“Vršnjačko nasilje, nažalost,  nije rijetka pojava u našem društvu. Zabrinjava činjenica da je ono sve učestalije u obrazovnim ustanovama, na mjestu gdje je najveći broj profilisanih stručnjaka, koji svakodnevno provode vrijeme sa djecom i prvi su koji mogu primijetiti određene promjene u ponašanjima i reagovati kako problemi ne bi eskalirali”, kazala je Mijušković.

Učesnici konferencije bila su i djeca, predstavnici Mreže Zlatnih savjetnika Ombudsmana, koji su govorili o svojim iskustvima i u suočavanju sa brojnim