Ljudska prava moraju biti u središtu rješavanja kriza

Na ostvarivanje ljudskih prava i sloboda utiču brojni aktuelni izazovi na globalnom i lokalnom nivou, ali ljudska prava moraju ostati u središtu rješavanja svake krizne i problema, poručeno je sa nacionalne konferencije povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Tradicionalno, sa partnerima iz Delegacije EU, Savjeta Evrope i Građanske alijanse, Zaštitnik je ovaj važan datum obilježio nizom aktivnosti, od kojih je završna bila konferencija “Institucije zaštite ljudskih prava u vanrednim okolnostima”.

Panelisti, zaštitnik Siniša Bjeković, NJ.E. šefica Delegacije EU u Crnoj Gori - Oana Kristina Popa, sutkinja Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - Ivana Jelić i koordinatorka programa Ljudskih prava u GA - Aleksandra Dubak, ukazali su na izazove, ograničenja i posljedice koje su na ostvarivanje prava građana imale/imaju neke od kriznih situacija, kao što su pandemija Covid19, ratna dešavanja u Ukrajini, kao i nefunkcionalne institucije.

“Bojim se da događaji u Crnoj Gori šalju poruku da ljudska prava tretiramo kako kome odgovara, a to ne može bit dobro”, kazao je zaštitnik Bjeković.

On je poručio da će institucija Zaštitnika zadržati kurs u odbrani ljudskih prava i sloboda “I u ovakvim vremenima ostati institucija koja spaja ljude”.

Govoreći o iskustvima tokom suočavanja sa pendemijom, zaštitnik Bjeković podsjetio je da se prilikom nametanja restriktivnih mjera od država zahtijeva da uspostave ravnotežu između zaštite zdravlja i poštovanja individualnih ljudskih prava.

“Sada kada izlazimo iz pandemije, iskustvo nam služi i kao mehanizam za isticanje ključnih pouka iz ovih nezabilježenih vremena o djelotvornoj zaštiti ljudskih prava u vanrednim okolnostima. To obuhvata ključne faktore koji se moraju imati u vidu prilikom ostvarivanja ravnoteže između suprostavljenih prava i interesa u kontekstu neke javne opasnosti i kako se načela, poput srazmjernosti i supsidijarnosti , primjenjuju i treba da se primjenjuju u ovom kontekstu”, naveo je on.

Zaštitnik smatra da su pojeidni primjeri u Crnoj Gori pokazali da je pogrešno shvaćeno ovlašćenje države u kontroli slobode govora, kao i da su pojedini slučajevi bili “u najmanju ruku diskutabilni, sa stanovišta primjene konvencijskih standarda”.

Podsjetio je na ranije date ocjene da je period pandemije uzrokovao djelimičnu stagnaciju ljudskih prava u ekonomskoj I socijalnoj sferi.

“Sumirajući iskustva institucije u proteklom period zaključili bi da su ljudska prava i slobode bile na velikim iskušenjima, primarno zbog političkih, društvenih i reklo bi se evidentno bioloških činilaca, koji su jednim dijelomp proizveli povrede ljudskih prava i slobod ao čemu svjedoči i praksa institucije, kada su u pitanju individualne pritužbe u kojima su takve povrede utvrđene”, naveo je on.

Ambasadorka Popa kazala je da su funkcionalne institucije, koje treba da budu otporne na povremene krize i izazove u društvu, ključne da osiguraju dosljednu primjenu prava i sloboda za građane.  U tom kontekstu, ocijenila je da blokiranje rada Ustavnog suda predstavlja veliki problem.

I sutkinja Jelić smatra da je "zabrinjavajuća i uznemirujuća" činjenica da oko 3000 predmeta za zaštitu osnovnih prava i sloboda čeka pred Ustavnim sudom.